Vijesti

Srbija i pomirenje

Na inicijativu predsjednika Srbije Borisa Tadića, Skupština bi uskoro trebala donijeti rezoluciju o osudi zločina genocida u Srebrenici. “Rezolucija o Srebrenici je spremna. Moramo pokretati inicijative koje mijenjaju stvarnost u pozitivnom smjeru”, rekao je Tadić

Nakon silnih rasprava u javnosti, nerijetkih sukobljavanja stavova, ponekad i teških riječi, čini se da će Skupština Srbije napokon, ovaj put na inicijativu predsjednika Srbije Borisa Tadića, donijeti rezoluciju o osudi zločina genocida u Srebrenici 1995. Prema najavama nadležnih, ta bi tema trebala biti na dnevnom redu parlamenta početkom veljače. Iako još nije poznat sadržaj teksta rezolucije, izgleda da je među poslaničkim klubovima postignuta kakva-takva suglasnost. Naime, jednom će rezolucijom biti osuđen zločin u Srebrenici, a drugom zločini nad Srbima počinjeni u proteklim ratovima u bivšoj Jugoslaviji.

– Zločinci moraju biti kažnjeni za svoja nedjela zbog žrtava i njihovih porodica i zbog pomirenja naroda na Balkanu – naveo je Tadić u inicijativi, ističući da samo takvom politikom Srbija može braniti pravo na sjećanje i na svoje žrtve, te da je samo odavanjem poštovanja tuđim žrtvama moguće na međunarodnom planu stjecati kredibilitet za vođenje nacionalne politike.

– Rezolucija o Srebrenici je spremna. Znam da nije dočekana svugdje s odobravanjem, nisam to ni očekivao, ali njeno usvajanje bit će od koristi i za narod i za državu Srbiju. Moramo pokretati inicijative koje mijenjaju stvarnost u pozitivnom smjeru – rekao je Tadić.

Jedna ili dvije rezolucije?

 Ova inicijativa nije izazvala buru u javnosti kao što je to bilo sredinom 2009, kad ju je na dnevni red pokušao staviti Žarko Korać. Koju godinu ranije to su, također neuspješno, probale učiniti pojedine nevladine organizacije. Nije razlog to što je sadašnja inicijativa potekla direktno od predsjednika države – iako ni to ne treba zanemariti – već vjerojatno sazrijevanje srpskog društva, želja za evropskim integracijama, ali i raskol među radikalima pri čemu su naprednjaci iz Srpske napredne stranke – barem formalno – promijenili retoriku i shvaćanja. Do jučer bi bilo nezamislivo da Aleksandar Vučić, do prije godinu dana generalni sekretar Srpske radikalne stranke a danas zamjenik Tomislava Nikolića, izjavi da je “u Srebrenici počinjen stravičan, jeziv zločin” i da ga je “sramota što mora kazati da ljudi koji su počinili taj zločin pripadaju istom narodu kojem pripada i on”. Naprednjaci smatraju da bi bolje bilo donijeti jednu rezoluciju kojom bi se osudili svi zločini, pa i onaj srebrenički.

– Ali ćemo svakako, u svakom trenutku, jezivi zločin u Srebrenici osuditi, i bez ikakvog okolišanja to na svaki način pokazati – kaže Vučić, iznenađujući time javnost čiji mu dio i dalje ništa ne vjeruje.

Protiv rezolucije o osudi srebreničkog genocida uglavnom su ljudi s političke desnice, od kojih se ništa drugo ni ne očekuje. No, stranke su – osim radikala i narodnjaka Vojislava Koštunice – uglavnom našle zajednički nazivnik pri donošenju dviju rezolucija.

– Presuda Međunarodnog suda pravde, koji je u bosansko-hercegovačkoj tužbi presudio da je Srbija kriva zbog nesprečavanja i nekažnjavanja tog zločina, vrlo je delikatna po Srbiju. Ona nije pobjeda Srbije kako to nacionalisti tvrde – upozorava ovih dana Bruno Vekarić, glasnogovornik Tužilaštva za ratne zločine Srbije i odnedavno zamjenik tužitelja za ratne zločine. U nju je, kaže Vekarić, utkana “duboka osuda našeg nečinjenja, saginjanja glave pred kricima nevinih žrtava u Potočarima. Ona jasno kaže: Srbija nije učinila dovoljno da spriječi genocid u Srebrenici. Dakle, bili smo nijemi, slijepi, nedovoljno hrabri da spriječimo ili dovoljno zlonamjerni da dozvolimo da se na samo nekoliko desetina kilometara od Srbije dogodi zločin u kome je stradalo više hiljada Muslimana”.

Ne treba čekati

S rezolucijom o osudi zločina u Srebrenici Srbija ne treba čekati, misli direktor Pravnog foruma Vladimir Todorić, koji se bavi međunarodnim pravom.

– Ozdravljenje ovih prostora ipak zavisi od toga da li će se sve zemlje koje su sudjelovale u ratovima distancirati od politike 90-ih. Što se tiče glavnih aktera na ovim prostorima, Srbije i Hrvatske, na njihovom čelu danas su ljudi koji svoju biografiju nisu gradili u 90-im godinama i koji će mnogo lakše moći povezati pokidane veze. Principijelno, Srbija ne treba čekati i ako u nečemu treba da bude regionalni lider, to je onda proces pomirenja – smatra Todorić. Dodaje da je potrebno donijeti samo jednu rezoluciju.

– Nemamo se što distancirati od zločina koje su drugi činili prema nama, mi ih možemo osuditi. To znači da su to rezolucije s različitim svrhama, jedno je distanciranje, drugo je osuda, i one se ne mogu stavljati u isti koš – kaže Todorić.

U Skupštini Srbije na kraju će vjerojatno biti usvojene dvije rezolucije, no volja vladajuće većine da se u parlamentu osudi srebrenički genocid svjedoči da se stvari ipak polako mijenjaju i da je u pravu Todorić koji upravo u procesu pomirenja vidi mogućnost za regionalno liderstvo Srbije.

 Svrhu ima samo jedna rezolucija

Jovo Bakić, docent na Filozofskom fakultetu u Beogradu, smatra da smisla ima samo jedna deklaracija koja nedvosmisleno osuđuje genocid u Srebrenici.

– Naime, nema normalnog ljudskog bića koje neće na apstraktnoj ravni osuditi sve zločine, a naročito zločine učinjene protiv vlastite nacije. Ustaški genocid nad Srbima, Židovima i Romima u Drugom svjetskom ratu, zločini u splitskoj Lori, u Pakračkoj poljani, u “Bljesku” i “Oluji”, zločini Nasera Orića i Ramusha Haradinaja, mudžahedina u BiH, zločini nad kosovskim Srbima itd. nedvosmisleno su osuđeni u srpskoj javnosti. Besmisleno je da Skupština Srbije donosi o tome bilo kakvu deklaraciju, već treba učiniti izvjesnim da Srbi većinski osuđuju konkretne zločine koje su neki njihovi predstavnici učinili nad nesrbima. Dakle, potrebna je samo deklaracija o osudi srebreničkog pokolja, čime bi Srbija poslala jasnu poruku da osuđuje zločine počinjene u njeno ime. Suosjećajući sa žrtvama zločina koji su izvršile snage generala Ratka Mladića, a on je bio na platnom spisku Srbije, učinili bismo moralni iskorak kao društvo, a država bi od toga imala političke koristi – kaže Bakić.

– Ako Skupština Srbije na kraju donese dvije rezolucije, ipak će riječ biti o laganom napretku, pa makar jedna od te dvije rezolucije bila besmislena – zaključuje Bakić.

Tatjana Tagirov

Mještani Voćina i okolnih sela osmi put zaredom nakon rata održali su komemorativni skup odajući počast srpskim civilima, seljacima iz sela Kometnika, Dobrića, Zubića i Voćina koje su ustaše pobili 14. januara 1942. Predsjednik VSNM-a Grada Slatine Mladen Kulić za proljeće je najavio akciju uređenja područja Gudnoga gdje se nalazila jedna od većih partizanskih bolnica.

Podršku inicijativi udruženja “Jadovno 1941” o ustanovljavanju spomen-dana za žrtve tog logora dali su predstavnici Srba u Hrvatskoj, izjavio je predsjednik tog udruženja Dušan Bastašić. On najavljuje i postavljanje ploče s natpisom koja je tu bila prije rata, a skinuta je 1990. Podaci o udruženju mogu naći na stranici www.jadovno.com, a Bastašić ističe da je tu i baza podataka za 10.502 žrtve s imenom i prezimenom. Udruženje moli rođake i potomke žrtava da provjere popis i jave eventualne netočnosti kako bi se popis ažurirao. N. J.

Poziv za Tesla banku

Obavještavamo potencijalne dioničare i zainteresirane suradnike da nastavljamo s radom na osnivanju Tesla banke. Sve informacije možete dobiti u Gajevoj 7 ili se javite na telefon 00385 1 48 16 811, e-mail: teslabanka@snv.hr ili GSM: 385 91 93 45 414 i 385 91 12 36 438.