Poboljšati položaj manjina
Nakon nedavnog otvaranja triju posljednjih pregovaračkih poglavlja, Vlada je u javnost izašla s informacijom po kojoj je Europska unija za njihovo zatvaranje postavila 15 mjerila, od kojih se deset odnosi na pravosuđe. No “Večernji list” ovog je tjedna objavio Zajedničko stajalište Unije o poglavlju pravosuđe i temeljna ljudska prava, u kojem je navedeno čak 21 mjerilo.
Ova upadljiva razlika između brojke koju je iznio donedavni ministar pravosuđa Ivan Šimonović i brojke koja se navodi u spomenutom dokumentu Unije, ponovno baca sumnju na nivo transparentnosti hrvatskih pregovora. Postavlja se pitanje je li Unija i u poglavljima o tržišnom natjecanju i vanjskoj politici postavila više od službeno obznanjenih pet mjerila?
Ipak, usporedbom se može zaključiti kako je u slučaju pravosuđa riječ o manje-više istim zahtjevima Unije, o kojima su “Novosti” već pisale, no ovaj put oni dolaze u nešto razrađenijem i detaljnijem popisu, na kraju kojeg je i nekoliko ranije neobjavljenih stavki vezanih uz položaj manjina. Ukupno, na položaj manjina odnosi se čak sedam, dakle trećina mjerila u poglavlju pravosuđe i temeljna ljudska prava.
Unija od Hrvatske traži da do završetka pregovora poboljša zapošljavanje manjina, osobito u policiji i pravosuđu, da osigura zbrinjavanje izbjeglica i bivših nositelja stanarskog prava, na koji je problem stalno upozoravala srpska zajednica, te da donese mjere za pomirbu i toleranciju među građanima. Hrvatskoj se osim toga nalaže da provede studiju o podzastupljenosti manjina u širem javnom sektoru, poboljša žalbene postupke za obnovu kuća i poboljša upravno sudovanje. Na koncu, traži se vođenje evidencije rezultata u suzbijanju diskriminacije i jačanje Ureda pučkog pravobranitelja.
Preostala mjerila odnose se na osiguranje kapaciteta za pravosudnu reformu, kontrolu imenovanja kadrova u pravosuđu, reformu i jačanje DSV-a i DOV-a, smanjivanje zaostataka, kompjuterizaciju i racionalizaciju mreže sudova te tehničko i kadrovsko povećanje njihovog kapaciteta. Traži se i evidencija rezultata suđenja za ratne zločine, ali i revizija predmeta i pravilno postupanje pri obnovi postupka, što je također značajno za izbjegle i u odsutnosti osuđene Srbe. Zbog raširene korupcije, Unija traži jačanje Uskokovih nadležnosti, povećanje učinkovitosti i depolitizaciju policije, povećanje transparentnosti i integriteta javne uprave, bolje propise o financiranju političkih stranaka i kontrolu imovinskih kartica dužnosnika i sudaca.
Prema pisanju “Večernjeg lista”, iz dokumenta se može zaključiti kako Unija pomno prati sve korupcijske afere i afere vezane uz političko, pa i nepotističko kadroviranje u policiji i pravosuđu, kao i slučajeve gušenja slobode medija, na kojoj također inzistira.