Treći blok podriva ljevicu

Zadnjih dana mediji se bave najavama o formiranju takozvanog trećeg bloka koji bi se na parlamentarnim izborima borio s desnim HDZ-ovim blokom i lijevim SDP-ovim blokom za glasove birača. Ponovne kombinacije po kojima bi se na čelu tog trećeg bloka trebao naći bivši predsjednik Stjepan Mesić u jednom je intervjuu potakao bivši ministar turizma Ivan Herak, predstavljajući se kao Mesićev savjetnik za tu djelatnost, no čini se da je Mesić s godišnjeg odmora, doduše ne izravno, već preko posrednika, te tvrdnje presjekao.

Iako drži da bi treći blok bio potreban, Mesić namjerava ostati bivši predsjednik svih građana jer tako može surađivati sa svim političkim opcijama. Mesić se zadnjih godina zalagao za postojanje trećeg bloka koji bi okupio neke stranke pretežno lijeve i centrističke opcije kako bi se izbjegla bipolarizacija političkog sistema. Treći blok je prije dvije godine pozitivnim ocijenio i Milorad Pupovac, potpredsjednik SDSS-a, koji je trenutačno dio vladajuće HDZ-ove koalicije, a koji je u njemu vidio prostor za HNS, IDS i SDSS. No u zadnje dvije godine situacija na političkoj sceni promijenila se zbog formiranja “Kukuriku koalicije” koja je okupila SDP, HNS, IDS i HSU, a radi se i na pristupanju HSLS-a.

Podgrijavanje ideje o trećem bloku odvija se u vremenu u kojem SDP mjesecima bilježi značajnu prednost pred HDZ-om, dok lijevi blok ostvaruje još veću prednost pred desnim blokom. Prema zadnjem istraživanju CRO-Demoskopa, provedenom početkom avgusta, SDP ima podršku od 30,9 posto, a HDZ 22,7 posto, dok lijevi blok ima podršku od 41,7 posto, a desni 27,9 posto ispitanika.

HDZ je uspio pridobiti za suradnju DC i pokušava stvoriti savez sa strankama desnice, ali za sada bez većeg rezultata, jer pravaške i domoljubne stranke traže zaokret HDZ-a udesno. HDZ se pokušava približiti politici Franje Tuđmana i njegovoj familiji, prije svega sinu Miroslavu, ali to je, po pisanju medija, već naišlo na podozrenje u Europskoj uniji i Sjedinjenim Državama.

Rasipanje glasova

Izgledno je da bi u takvoj situaciji inzistiranje na trećem bloku s Mesićem bilo rasipanje glasova ljevice, pa je pitanje tko stoji iza najnovijeg podgrijavanja te ideje.

– Političke budale – odriješit je Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista, koji drži da se nikakav treći blok neće formirati, ni onaj od stranaka koje bi podržale Mesića, ni onaj sastavljen od desničarskih i populističkih partija na čelu s Željkom Kerumom, Branimirom Glavašem ili Milanom Bandićem.

– Trećeg bloka neće biti jer su sujete, antagonizmi i umišljene veličine prejako izražene da bi došlo do bilo kakvih grupiranja – kaže Lesar, ističući da će njegova stranka na izbore izići samostalno.

Zastupnik ISD-a Damir Kajin a priori je protiv trećeg bloka, ali ne i protiv učešća Mesića u politici.

– Ne mislim da bi bilo loše imati Mesića blizu koalicije, međutim, uvjeren sam da će “Kukuriku koalicija” biti pobjednička opcija i da je ona mnogo “teža” opcija od nekog relaksirajućeg trećeg bloka. Opcija trećeg bloka je zapravo politika koja bi mogla sa svima, i s lijevima i s desnima. Ja kažem: sa svima, ali ni po koju cijenu s HDZ-om. To je stranka kojoj su imanentni jedino nacionalizam i politokracija, koja se 2010. vraća promašenoj Tuđman-Šuškovoj politici – kaže Kajin, koji, osvrnuvši se na medijske tvrdnje da bi inicijativa za treći blok mogla krenuti iz Istre, dodaje da takva inicijativa baš u Istri ima najmanje šanse.

Kajin se osvrnuo i na medijske tvrdnje da bi inicijativa za treći blok mogla krenuti iz Istre.

Kajin drži da je Mesić bio dobar predsjednik koji je uradio puno dobrih stvari, ali da bi jednom glupošću kao što bi bilo forsiranje nekog imaginarnog trećeg bloka sve doveo u pitanje. Iako ne očekuje da će se Mesić “samo tako” umiroviti, Kajin smatra da on i dalje može služiti Hrvatskoj.

– Utoliko želim vjerovati da će voditi računa o javnom interesu više nego o interesima i očekivanjima svojih prijatelja. A što se tiče nekog drugog, desničarskog ili tajkunskog trećeg bloka, sigurno je da HDZ pokušava skupiti oko sebe dio notorne desnice. Oni znaju da na desnom polu ne mogu skupiti sve glasove i zato forsiraju te naše tajkune, ražalovane gradonačelnike i estradne filoustaše na čelu s Glavašem da uđu u politiku, a u svemu tome crkve će, kao i u predsjedničkoj kampanji, također igrati svoju rolu. Predsjednički izbori pokazali su da ta kombinacija ne drži vodu, a to će još više doći do izražaja na idućim parlamentarnim izborima jer građani prepoznaju da su vlade Ive Sanadera i Jadranke Kosor iza sebe doslovce ostavile pustoš – zaključuje Kajin.

Oprečni svjetonazori

Treći blok zazivaju ljudi željni politike ili oni koji žele ostati u politici, pa izjednačavaju HDZ i SDP te govore o tome kako je treći blok najbolje rješenje, kazat će SDP-ov zastupnik Slavko Linić, koji smatra da je Mesić ipak odradio svoje.

– Po meni, on ne bi trebao više učestvovati u politici, pogotovo zato što je bio politički angažiran u HNS-u, odakle je otišao zbog položaja predsjednika. Bit će puno tih koji će se okupiti na parlamentarnim pitanjima, ali je pitanje hoće li biti dovoljno sposobni, snažni i organizirani, a pogotovo spremni za pregovore, jer ako idu samostalno neće biti uspješni – odgovara Linić na pitanje o tome hoće li se ipak pojaviti neki treći blok bez Mesića.

Anđelko Milardović, profesor na Hrvatskim studijima i voditelj Centra za politološka istraživanja u Zagrebu, nešto je suzdržaniji.

– Očito da postoje interesi određenih društvenih skupina koji bi se trebali artikulirati u nekom trećem putu. Drugo je pitanje kako bi se taj blok definirao, jer zastupnici interesa koji bi trebali biti složeni u taj treći blok pripadaju heterogenim i dijametralno oprečnim svjetonazorima, a neki koje se tamo vidi, ne bi u tom bloku htjeli vidjeti Mesića. Uz dva velika bloka koja pokrivaju politički prostor, postoji potreba za trećom opcijom na interesnoj razini, ali je problem kako će se ona definirati s obzirom na različite svjetonazore i aspekte, pri čemu neki njeni protagonisti ni ne razgovaraju međusobno. Što se Mesića tiče, on više ne može zastupati onu poziciju koju je imao kao predsjednik, pa će se morati odlučiti hoće li zastupati ideju trećeg bloka, koju je zastupao za vrijeme predsjedničkog mandata, ili će se priključiti u međuvremenu formiranoj “Kukuriku koaliciji”, u kojoj su i neke stranke koje je on vidio u trećem bloku – kaže Milardović.

Vesna Pusić, HNS

To su sumnjive kombinacije

– Radi se o privlačenju Mesićeve vrijednosti u politici od strane raznoraznih faktora koji iz toga nastoje za sebe realizirati neku korist, budući da očito drukčije ne mogu napraviti puno. Mesić je prvi naš bivši najviši državnik, koju poziciju i namjerava zadržati, jer je preiskusan da bi pao na sumnjive kombinacije sa strane. Pomoću statusa kojeg sad ima, međutim, može postići još mnogo toga. Što se tiče mogućnosti okupljanja izvjesnih desničarskih političara lokalnog ili regionalnog formata u neki blok za parlamentarne izbore, držim kako su njihove ambicije bitno veće od njihovih sposobnosti. Sami birači najbolje znaju koliko je i zašto je teško premostiti razliku od lokalne do parlamentarne razine, i oni će to znati regulirati.

Čedo Prodanović, odvjetnik

Kasno je za treći blok

– Ne vjerujem da će se Mesić upustiti u to jer je, ako bi to uopće imalo smisla, sad je čak malo i kasno. Pritom on kao bivši predsjednik i dalje na određeni način ima veliki upliv u društveni, politički i ekonomski život Hrvatske, ali osobno ne vjerujem da više ima volje za bavljenje tim političkim nivoom; uostalom, dosta je bitaka već izvojevao na tome polju. Drugo je pitanje je li nama potrebna neka treća grupacija koja ne bi bila ni HDZ niti SDP. Vjerojatno jest, ali ne vidim osobu koja bi ju mogla predvoditi. Skeptičan sam u pogledu izbornih šansi lokalnih desničara za koje me pitate, a koji predstavljaju i neke privatne poslovne interese. Njihovo je biračko tijelo najkoherentnije, ako ne i jedino, tamo gdje žive. Jer, gdje bi van Splita jedan Kerum mogao nešto postići kao političar?

Vesna Škare-Ožbolt, DC

Treba nam nešto radikalno

– Ne iznenađuje me priča o svemu tome jer je jasno da se Mesić neće odreći daljnjeg političkog djelovanja, i to je dobro. Ali, za nekakav teći put potreban je netko znatno drugačiji, netko revolucionarniji od onoga što on inače zastupa. Trebalo bi nam nešto jako različito od HDZ-a i SDP-a, traži se svježina koju bi mogla ponuditi osjetno različita struktura ljudi od onih koje oko sebe okuplja Mesić. Taj treći put ne bi smio biti srednji put i novi centar, nego alternativa za radikalne promjene. S druge strane, izrazitiji desničarski blok, neće uspjeti. Oni ne mogu uzeti više od pet posto glasova, budući da Hrvati nisu takvi desničari, premda možda jesu konzervativni. Mislim da skup lokalnih desničarskih političara ne bi imao dobre izglede na izborima.

Dražen Lalić, profesor Fakulteta političkih zananosti

Prevelik rizik, premala dobit

– Postoji neki partikularni stranački interesi i interesi nekog socijalnog sloja koji bi se htjeli u budućnosti predstaviti u Saboru. Riječ je ponajprije o srednjem građanskom sloju koji je jako politički frustriran. Teško je ući u Mesićevu glavu, ali institucija bivšeg predsjednika je previše važna za ovu zemlju i njegova karijera kao prvog bivšeg predsjednika još nije završena. Trebao bi dobro razmisliti, a ja bih ga savjetovao da se aktivno ne uključuje ni u kakav treći blok, prevelik je rizik, a premala dobit. Mislim da nam je svima u interesu da ostane sa strane, možda tek s nekim savjetom ili preporukom. Ne vjerujem ni u nekakav treći blok desničarskih ili tajkunskih stranaka. Moguće je da se kandidiraju i Bandić i Kerum, ali oni su pročitana knjiga, bila bi to tek politička ludost kakvu smo već viđali, a istovremeno i njihov definitivan politički krah.

Josip Kregar, profesor Pravnog fakulteta

Zazivam treći blok

– Osobno bih zazvao treći blok zbog potrebnih reformi za koje postojeće stranke nemaju viziju. Treći blok nastaje jer postoji objektivna potreba da se Hrvatska mijenja, a u njemu vidim prije svega one koji su usmjereni na socijalna i pitanja ekonomskog razvoja. U njemu čak vidim alternativne pokrete poput Zelenih te one desničarske stranke koje su nezadovoljne i frustrirane kao i većina građana. Mesić je bio simbol demokratskih promjena u trenutku kada su drugi oklijevali i zato još uvijek uživa ugled i poštovanje. Iako bi on za svaki blok bio dobitak, mislim da svakodnevna politika nije u fokusu njegova interesa, pa ima pravo oklijevati i birati. Svakako, trebao bi se aktivno uključiti u politiku, ali ne vezujući se niti za jednu stranku, već kao samostalan subjekt. Lako je zaključiti da ćemo na sljedećim izborima imati blok sastavljen od tzv. tajkunskih stranaka, jer su tu mogućnost najavili i lokalni izbori. Radi se o moćnim pojedincima koji su procijenili da je došao njihov trenutak jer su HDZ i SDP u krizi.