POKRAJINE

Tragična posljedica lošeg funkcioniranja zdravstvene službe u Lici

Je li smrt male Bosiljke dovoljno upozorenje?

Na zaprepaštenje medicinskog osoblja u Zadru, djevojčica Bosiljka Vujnović stigla je bez pratnje liječnika iako je bila u životnoj opasnosti. Prva liječnička pomoć pružena joj je tek sto kilometara od njene kuće u Srbu

Tragični slučaj smrti djevojčice Bosiljke Vujnović (9) iz Srba ponovno otvara temu loše zdravstvene zaštite s kojom mještani Like žive već godinama. Mala Bosiljka bila je zdravo dijete, dok 11. februara u večernjim satima nije pala u nesvijest pred majkom Perom i ocem Jovanom. Da je djevojčica u životnoj opasnosti procijenila je na prvi pogled iskusna medicinska sestra Biljana Rajak, koja radi u 35 kilometara udaljenom Donjem Lapcu.

Indolentni liječnik

Bosa je bila u polusvijesti. Nije pričala, s desnom stranom tijela nije mogla načiniti nijedan pokret. U nesvjesnom stanju, u nadležnu ambulantu u Gračacu, udaljenu tridesetak kilometara, pod rotacijskim svjetlima, djevojčicu je prevezla policijska patrola, pošto do kola hitne pomoći Vujnovići nisu mogli doći, jer se dežurni doktor Marko Montana nije javljao na telefon. Do Montane Vujnovići su došli nazvavši njegovu medicinsku sestru. Ovog liječnika mediji nazivaju kontroverznim, jer je u Sloveniji za njim izdana potjernica, dok je ranije pod imenom Jozo Marković radio u susjednoj BiH.

U Gračacu liječnik Montana nije ni pregledao dijete, a na savjet medicinske sestre Bosu je uputio u Zadar.

– Uzeo je svoje dijete za ruku i otišao, a Bosa je gotovo umirala – tvrdi Biljana Rajak.

Na zaprepaštenje medicinskog osoblja u Zadru, djevojčica koja je bila u životnoj opasnosti stigla je bez pratnje liječnika. Dakle, Bosi je prva liječnička pomoć pružena tek u Zadru, sto kilometara dalje od kuće.

– Djevojčica je povraćala u kolima, sestra joj nije mogla staviti ni kisik jer je maska bila prevelika, nije primila ni infuziju – priča zgrožena zamjenica župana Zadarske županije Rajka Rađenović, inače iz Srba.

Nakon četiri dana, Bosiljka Vujnović je preminula, a tjedan dana kasnije, 18. februara, nesretna djevojčica je sahranjena u rodnom Srbu.

Prema riječima Rajke Rađenović, na problem loše medicinske zaštite svi nadležni se oglušuju.

– Svatko sa sebe skida krivicu i odgovornost, dok u sistemu medicinske zaštite vladaju nebriga, nerad i neljudsko ponašanje. Ovo što se dogodilo ne može se ničim opravdati, nego samo ocijeniti da je u pitanju neodgovornost liječnika Montane. To i ne liči na hitnu pomoć, jer nemaju prateću medicinsku aparaturu. Imaju samo vozilo koje vozi hitne slučajeve – ističe Rajka Rađenović.

Ogorčena dožupanica

Međutim, njeno mišljenje ne dijeli Renata Bek, ravnateljica Doma zdravlja Zadar kojem pripadaju ambulante u Gračacu i Srbu.

– Zatražila sam očitovanje doktora Montane koji je iskazao da nigdje nije pogriješio, da je pregledao dijete koje je bilo pri svijesti i imalo redovne otkucaje srca. Ne možemo na osnovu izvještaja jedne medicinske sestre osuđivati ponašanje i način rada jednog doktora – kaže Renata Bek i dodaje da je stvar liječničke prosudbe da li je pacijentu do bolnice potrebna liječnička ili je dovoljna samo pratnja medicinske sestre. I pored brojnih zamjerki pacijenata i same zamjenice župana Rajke Rađenović, Renata Bek tvrdi da nema niti jedne pritužbe na rad medicinskog osoblja u Srbu i Gračacu.

– Zgrožena sam. Vjeruje se jednom doktoru s problematičnom biografijom i upitnom diplomom, a ne vjeruje se medicinskoj sestri koja je glavu gubila da spasi djevojčicu. Što je najžalosnije, ne vjeruje se ni roditeljima koji su zbog nesavjesnog liječničkog pristupa izgubili dijete – zaključuje Rajka Rađenović.

Paulina Arbutina

Baranjci se nadaju investicijama i dolasku turista

Osnovano Društvo baranjsko-ruskog prijateljstva

Belomanastirska podružnica osnovana je na inicijativu Svetozara Vakanjca iz Kneževa koji je dobar deo života proveo u nekadašnjem SSSR-u

Važnu ulogu u razvoju rusko-hrvatskih veza ima Hrvatsko-rusko društvo prijateljstva, koje deluje od 1992. godine i ima podružnice u osam hrvatskih gradova, a najmlađa deveta odnedavno postoji u Belom Manastiru. Društvo baranjsko-ruskog prijateljstva prvenstveno je nastalo s ciljem jačanja i produbljivanja viševekovnih živih veza između Baranje i Rusije, te očuvanju kulture i običaja oba naroda.

Baranjci su s narodom Rusije neraskidivo povezani i krvlju. Dovoljno je samo spomenuti čuvenu Batinsku bitku, jednu od najtežih tokom Drugog svetskog rata u ovom delu Europe. Baranja je oslobođena 29. novembra 1944. godine, a u borbama je poginulo više od 1.500 pripadnika Crvene armije i 478 boraca 51. Vojvođanske udarne divizije. Podignut je spomenik Crvenoj armiji, u sklopu kojega je i zajednička grobnica s posmrtnim ostacima 1.297 crvenoarmejaca.

Belomanastirska podružnica Hrvatsko-ruskog društva prijateljstva osnovana je na inicijativu Svetozara Vakanjca iz Kneževa, koji je dobar deo života proveo u nekadašnjem SSSR-u. Vakanjčeve poslovne veze mogle bi rezultirati dolaskom ruskog kapitala. Baranja je idealna upravo za spomenički turizam. Naime, na hiljade turista iz celog sveta svake godine rečnim kruzerima dolaze na međunarodna putnička pristaništa u Vukovaru i Iloku. U poslednje je tri godine pristalo 450 putničkih brodova sa 55.000 putnika. To su luksuzni rečni kruzeri koji nude krstarenja Dunavom iz Beča ili Budimpešte do Crnog mora. Prevoze uglavnom turiste visoke platežne moći iz SAD-a i EU-a, koji za krstarenje plaćaju i po 500 eura dnevno. Statistika kaže i da je iz godine u godinu sve veći broj ruskih turista koji dolaze u Baranju i koji posećuju kompleks Batinske bitke, a nemali je broj onih koji su u krvnom srodstvu sa oslobodiocima Baranje.

Od vitalne je važnosti dovršetak turističko-putničkog pristaništa koje se gradi upravo u Batini, jer očekuje se da će u samo sledećih pet godina, kada se Batina profilira kao turističko odredište, zahvaljujući turističkim brodovima Baranju posetiti najmanje 50.000 gostiju, što će doneti oko deset miliona kuna prometa. Sledeći korak belomanastirskog rukovodstva Društva, na čelu sa predsednikom Predragom Stojanovićem, inače zamenikom gradonačelnika, susret je s Andrijom Karafilipovićem, glavnim sekretarom koordinacije Hrvatskih društava prijateljstva i predstavnicima Ruske Federacije.

Zoran Popović


Povratnički problemi u Virovitičko-podravskoj županiji

I Virovitica ima svoje “izbrisane”

Bilo je slučajeva kada su iz evidencije prebivališta brisani ljudi koji su odlazili u bolnicu na liječenje ili u posjetu prijateljima i rođacima

Problem oko 850 Srba koji su izbrisani iz evidencije prebivališta na području Virovitičko-podravske županije bio je tema nedavnih razgovora vicepremijera Slobodana Uzelca sa županom Tomislavom Tolušićem i zamjenikom načelnika Općine Voćin Igorom Pavkovićem.

– Pitanje izbrisanih iz evidencije prebivališta u županiji jest veliki problem, ali se poštovanjem zakona može riješiti. Mi smo na sastanku dobili uvjeravanja da će svi slučajevi koji su u postupku, njih 1.706, biti stornirani i zaustavljeni do daljnjeg, osim onih 850 ljudi koji su izbrisani prije godinu dana. Sada se čeka nalog ministra Tomislava Karamarka policiji na terenu – kaže Pavković i dodaje da bi svi koji su izbrisani iz evidencije mogli biti vraćeni nazad, u proceduri koja traje pola sata. Problem je što to košta nekih 300 do 400 kuna, što je za te ljude mnogo.

– Problem izbrisanih najizrazitiji je u općini Voćin, jer tamo ima najviše srpskog stanovništva. U brisanjima je bilo slučajeva krajnjeg bezobrazluka, kada su brisani ljudi koji su odlazili u bolnicu na liječenje ili u posjetu prijateljima i rođacima udaljenim desetak kilometara, pa su izbrisani jer nisu zatečeni kod kuće – kaže Pavković.

– Na sastanku u Virovitici iznesen je stav SNV-a da se s brisanjima mora prestati do donošenja novog Zakona o prebivalištu. Po sadašnjem zakonu, nitko ne smije biti izbrisan iz evidencije bez svoje suglasnosti, a to se očito činilo u spomenutim slučajevima – kaže Boris Milošević, pravnik u SNV-u, čiji su aktivisti na terenu, npr. Mladen Kulić, već duže vrijeme upozoravali na takvu praksu.

Nenad Jovanović


Deseta godišnjica rada DVD-a Debela Kosa

Od nule do prvoklasnih čuvara imovine

Društvo je danas srednje opremljeno, ali s mladim vatrogascima Prve klase, više od njih 30, sa ženskim odjeljenjem i četiri vatrogasna podoficira

Lani je u odnosu na 2009. godinu na našem području bilo tri puta manje požara. Uglavnom su gorjele zakorovljene poljoprivredne površine, zbog paljenja koje je izmaklo kontroli. U gašenju je sudjelovalo 37 vatrogasaca. Članovi našeg DVD-a pokazali su veliku odgovornost prilikom pada letjelice na području Budačke Rijeke, a sudjelovali su i u brojnim drugim akcijama – kazao je u izvještaju Rade Kosanović, predsjednik DVD-a Debela Kosa iz Krnjaka.

Taj je DVD sljednik DVD-a Krnjak osnovanog 1952. godine, što znači da će se iduće godine obilježiti 60 godina vatrogastva na području Krnjaka. Rad DVD-a je nastavljen 2001, bez opreme i vozila, da bi Društvo danas bilo srednje opremljeno, ali s mladim vatrogascima Prve klase, više od njih 30, sa ženskim odjeljenjem i četiri vatrogasna podoficira. Društvo ove godine obilježava deset godina obnovljenog rada i ima dobru saradnju sa Vatrogasnom zajednicom Grada Karlovca, čiji je pridruženi član. Sarađuje se i sa NK Krnjakom, pododborom SKD “Prosvjete”, LD “Vepar”, a započela je i saradnja sa Lovačkim društvom HVIDR-a Soko, čijih je nekoliko članova sudjelovalo u gašenju požara.

Provođenje odluka o protupožarnoj zaštiti, sudjelovanje na vatrogasnim takmičenjima, školovanje mladih vatrogasaca, jednomjesečno održavanje vježbi i kontrole opreme, saradnja sa društvima na području Vatrogasne zajednice Karlovca i Karlovačke županije, lovačkim društvima i eko-udruženjima te preuređenje zgrade veterinarske ambulante u Vatrogasni dom glavne su smjernice za rad u ovoj, 2011. godini. M. Cimeša


Najavljene izmjene dvaju zakona

Lakše do državljanstva

Na nedavnom sastanku saborskog zastupnika SDSS-a Mile Horvata i ministra unutrašnjih poslova Tomislava Karamarka bilo je govora o dva zakona, Zakonu o državljanstvu i Zakonu o strancima.

– Moramo naći načina da se novim zakonskim rješenjima olakša način stjecanja hrvatskog državljanstva za građane Hrvatske koji su dugi niz godina prije devedesetih živjeli i radili u Hrvatskoj, zasnovali ovdje porodice i ovdje žele trajno živjeti sa svojom djecom, a inače su porijeklom iz neke od bivših jugoslavenskih republika – kaže Mile Horvat.

Dobiveno je obećanje ministra, dodaje Horvat, da će se Zakon o strancima mijenjati na način da će se svima koji su prije 8. oktobra 1991. godine živjeli u Hrvatskoj omogućiti da bez čekanja u Hrvatskoj dobiju stalno prebivalište. Kada dobiju stalno prebivalište, na snagu stupa odredba Zakona o državljanstvu, pa će moći već sljedeći dan podnijeti zahtjev za stjecanje hrvatskog državljanstva.

– Tako će ljudi moći konzumirati sva prava kao državljani Republike Hrvatske, pa i pravo na stambeno zbrinjavanje i na otkup stanova. Sve ćemo detaljno utanačiti na sljedećem koalicionom sastanku sa premijerkom. Ako sve bude išlo po planu, izmjene ovih zakona našle bi se u proceduri u martu, jer oni moraju biti doneseni prije zaključivanja pregovaračkog Poglavlja 23 o pravosuđu i temeljnim ljudskim pravima – ističe Horvat. M. Cimeša


Proslave u čast Grigora Viteza

Stogodišnjica rođenja pjesnika svih generacija

Položeni su vijenci na pjesnikov grob u njegovom rodnom Kosovcu, a na svečanom programu u Hrvatskom seljačkom domu u Gornjim Bogićevcima okupilo se oko 200 ljudi

U zapadnoslavonskom selu Gornjim Bogićevcima 15. februara počelo je obilježavanje stogodišnjice rođenja Grigora Viteza, jednog od rijetkih srpskih pisaca koji nije izbačen iz hrvatskih školskih programa devedesetih godina i na čijem su “Antuntunu” odrasle mnoge generacije.

Nakon što su položeni vijenci i zapaljene svijeće na pjesnikovom grobu u njegovom rodnom selu Kosovcu, na svečanom programu u Hrvatskom seljačkom domu u Gornjim Bogićevcima okupilo se oko 200 ljudi, kojima se obratio načelnik općine Pavo Klarić. On je naglasio napore koje godinama u općini i u širem kraju ulažu u obilježavanje spomena na zemljaka koji je dao pečat jednom periodu hrvatske književnosti, dok je o samom značenju djela Grigora Viteza govorio književnik i pjesnik Tito Bilopavlović, jedan od dobitnika nagrade “Grigor Vitez” koju dodjeljuje Društvo “Naša djeca”.

U kulturnom programu sudjelovali učenici OŠ Okučani s područnim školama u Bogićevcima i Smrtiću, te djeca iz Centra za predškolski odgoj “Grigor Vitez” iz Nove Gradiške, koja su recitirala stihove poznatog pjesnika i izvela scenski program.

Izrazivši zadovoljstvo priredbom, Klarić je najavio nove manifestacije.

– Obilježavanje godišnjice nastavit ćemo u Okučanima, “Vitezijadom” u tamošnjoj osnovnoj školi, gdje će se skupiti učenici svih osnovnih škola iz Hrvatske koje nose pjesnikovo ime. Na pjesnikovoj rodnoj kući u Kosovcu 16. septembra postavit ćemo spomen-ploču, a završna manifestacija obilježavanja pjesnikove godišnjice i znanstveni okrugli stol održat će se u Gornjim Bogićevcima 23. novembra – rekao je Klarić.

U publici su bili pjesnikova kći Olga Vitez-Babić, izaslanica vicepremijera Slobodana Uzelca Marina Tatalović, zatim Mato Tustanić, izaslanik brodsko-posavskog župana Danijela Marušića, predstavnici ministarstava Čedomir Višnjić, koji je i predsjednik SKD “Prosvjete”, Želimir Janjić i Mirko Marković, sveučilišni profesor Dušan Marinković, konzul Srbije u Vukovaru Živorad Simić, predsjednik Vijeća srpske nacionalne manjine Brodsko-posavske županije Slavko Čiča, predsjednik okučanskog pododbora “Prosvjete” Nikola Lončarević koji je i inicirao manifestaciju, te brojni drugi aktivisti srpske manjinske samouprave.

Večer poezije u KLC-u

U karlovačkom Kulturno-informativno obrazovnom centru “Lukijan Mušicki” održana je pjesnička večer u čast Grigora Viteza. Na svečanoj pjesničkoj večeri sudjelovali su mladi karlovački pjesnici Bogdan Pavković, Dimitrije Dimović, Branko Grudić i Branka Ivanović, inače i predsjednica KIOC-a, te mlade karlovačke recitatorke Zita Martinović, Stefani Gregurić, Larisa Matić i Gordana Vugdragović. Pod vodstvom Nade Đurić Plećaš, predsjednice krnjačkog pododbora SKD “Prosvjete”, u predstavi su sudjelovali i učenici dodatne nastave na srpskom jeziku Sanda Mlađan, Marija i Maša Vujnović te Stevan Čorak. M. C.

Nenad Jovanović


Tribina ponedjeljkom karlovačke “Prosvjete”

Roksandićevo predavanje o gornjokarlovačkim Srbima

Nema povijesti Srba u Hrvatskoj koja nije integrirana u hrvatsku komponentu, kao što nema hrvatske povijesti u koju Srbi nisu integrirani, naglašava Drago Roksandić

Na tribini ponedjeljkom što je organizira karlovački pododbor SKD “Prosvjete” pod nazivom “Sat povijesti”, gost je bio Drago Roksandić, sveučilišni profesor sa Odsjeka za povijest zagrebačkog Filozofskog fakulteta. “Kako danas pristupiti povijesnoj baštini gornjokarlovačkih Srba od 16. stoljeća do suvremenog doba” bio je naslov njegovog jednosatnog predavanja.

– Nema povijesti Srba u Hrvatskoj koja nije integrirana u hrvatsku komponentu, kao što nema hrvatske povijesti u koju Srbi nisu integrirani – kaže Roksandić.

Interkulturalna i transkulturalna komunikacija među narodima i nacijama oduvijek je postojala. Srba je uvijek bilo na ovim prostorima, normalno je da se većina mora konstituirati, ali manjina to ne bi trebala osjetiti na negativan način – dodao je predavač.

Roksandić je istaknuo pozitivan utjecaj Svetozara Pribićevića na ustanovljenje Banovine Hrvatske i dobru suradnju HSS-a i SDS-a, odnosno Radića i Pribićevića. Kazavši da nema nacije koja je kontinuirano na jednom teritoriju, jer se “geografija” stalno mijenja, Roksandić je iznio podatak da je neko vrijeme na današnjem karlovačkom području Srba bilo više od 40 posto, a u Banovini Hrvatskoj oko 25 posto. M. C.


Takmičenje na području bivše Jugoslavije

Pomirenje kroz anagrame

Na blogu “Enigmoteka” (enigmoteka.blogspot.com) upravo je počelo prvo kolo druge sezone takmičenja u sastavljanju najboljih naslovnih anagrama. Prvo zimsko kolo traje od 20. februara do prvog dana proljeća (20. marta). Zadatak je da se od bilo kog naslova s naslovne stranice iz bilo kog lista iz Srbije, BiH, Hrvatske ili Crne Gore napravi čist anagram, dakle anagram od svih slova iz naslova.

U obzir dolaze samo naslovi objavljeni u periodu od 20. februara do 20. marta 2011. godine. Uz naslov i njegov anagram obavezno treba navesti ime lista i datum, a sve treba potpisati imenom i prezimenom ili poznatim pseudonimom autora. Anagrami se prijavljuju kroz komentare na spomenutom blogu, a mogu se slati i elektronskom poštom, SMS-om ili pismom na adrese navedene na blogu, na kom su objavljene i detaljne propozicije takmičenja, način ocjenjivanja i druge pojedinosti.

Organizatori “Naslovnih anagrama”, članovi Enigmatskog društva “Dr Đorđe Natošević” iz Sombora podsjećaju sve anagramiste iz zemalja s područja bivše Jugoslavije da su za pobjednika takmičenja obezbijedili interesantne nagrade.

A kakvi sve biser-sastavi nastaju na ovakvim takmičenjima pokazaće nekoliko primjera iz prošlogodišnjeg četvrtog kola. Naslov “Balkanu je mesto u Evropi” iz “Večernjih novosti”, Kikinđanin Slavko Bovan premetnuo je u: “Neka Brisel putuje ovamo”. Naslov “Kako osigurati stan od provale” iz sarajevskog “Dnevnog avaza” Karlovčanin Zdenko Capan premetnuo je u: “U vrt i odostraga nekoliko pasa!” J. Nedić


Folkloraši “Prosvjete” na 34. smotri folklora u Zagrebu

Pljesak u Dubravi

Folklorna sekcija zagrebačkog pododbora “Prosvjete”, pod vodstvom Nade Komljenović i Mladena Petrića, uspješno se predstavila koreografijama “Trno mome” i “Šopsko oro

Na večeri folklora etničkih manjina Zagreba, održanoj 19. februara u okviru 34. smotre folklornog stvaralaštva, folklorna sekcija zagrebačkog pododbora SKD “Prosvjete” dobila je velik aplauz publike u dvorani Narodnog sveučilišta Dubrava.

Folkloraši pod vodstvom Nade Komljenović i Mladena Petrića, uz znatno brojniju podršku iz gledališta, uspješno su se predstavili koreografijama “Trno mome” i “Šopsko oro”. Ove godine bina je bila premala za šest parova, sve mladih ljudi, koliko ih se spremilo za nastup, pa je jedan par morao ostati. Voditeljica sekcije Nada Komljenović izrazila je uvjerenje da će na nekom od narednih nastupa sekcija nositi i nove šumadijske nošnje, koje bi trebale nadopuniti postojeća tri para i tako obogatiti broj koreografija.

Osim “Prosvjete”, nastupili su i članovi Makedonskog kulturnog društva “Ohridski biser”, koji su također dobili jak aplauz zbog izvođenja vrlo zahtjevne koreografije, zatim plesna grupa Židovske općine “Or Hašemeš“, folklorne grupe “Jeteliček” i “Zahrebske sluničko” Češke besede, folklorna grupa “Bosana”, KUD “Romska duša”, potom grupa za međunarodni folklor SKUD “Ivan Goran Kovačić”, KUD “Vedar osmijeh” i Plesna grupa “Divertimento” – studio povijesnog plesa. N. Jovanović


Ekološka (ne)svijest u Belom Manastiru

Poslije snijega ostaje smeće

Međutim, ako također malo pažljivije pogledate oko sebe, vidjet ćete – ma gdje živjeli na ovim našim prostorima – i smeće svuda oko nas, kao da živimo na jednom velikom smetištu. Tokom zime ne kosi se trava, rijetko ko održava zelene površine i čisti javne vanjske prostore, a mnogi nemilice bacaju otpatke na sve strane.

Opušci, kutije i celofan od cigareta, kesice i papirići u koje se pakuju bomboni, masni papiri od bureka, papirne maramice, plastične kese, staniol od čokolade, reklamna izdanja trgovačkih lanaca, autobusne karte, “unučići”, istrošeni upaljači i koješta drugo završavaju – a gdje će drugdje! – na našim ulicama, uz ceste, puteve, u kanalima i u prirodi. Kakva god vlast bila u nekom našem naselju ili gradu, ništa se ne mijenja. Smeću se ne može stati na kraj, a čini se da ni nema odlučnih namjera da mu se stane na kraj. Tako je i na obali belomanastirskog Šećeranskog jezera. J. Nedić


Proljeće pod minusom

Ove je godine veljača potvrdila pravilo da se radi o prevrtljivom mjesecu, varirajući od visokih i proljetnih temperatura do velikih minusa i snijega. U ponedjeljak je gotovo u cijeloj Hrvatskoj padao snijeg i zahladilo je. Dva dana ranije, u subotu, bilo je sunčano i ugodno toplo. Da je proljeće tada bilo na vidiku potvrđuju i naše fotografije prvog proljetnog cvijeća, snimljenog tridesetak kilometara od Karlovca, u pokupskoj dolini, s desne obale rijeke Kupe, u hrastovim šumama u okolici Skakavca, Lipja i ostalih mjesta tog dijela Karlovačke županije. M. C.


Stogodnjak (48)

25. 2. – 4. 3. 1911: kako se postupa s ćirilicom u školama u Gospiću i oko njega? U najmanju ruku čudno i suprotno zakonskoj odredbi broj 16.973 od 30. oktobra 1905. Naime, tom se odredbom “pučkoškolske tiskanice imadu štampati latinicom i ćirilicom i takve u promet staviti”. To svoje očitovanje na upit iz Gospića Zemaljska vlada u Zagrebu odaslala je još 22. ožujka 1910, ali je papir skupljao prašinu u nekoj od gospićkih županijskih ladica gotovo cijelu godinu. Oni koji su naredbu morali provesti, nisu je proveli. Umjesto nje u Zagreb su poslali svoje “mišljenje” o svemu: “Znanja i daljnjeg uredovanja radi s primjetbom, da će se na tim tiskanicama imati uredovati latinicom, jer dosada izdane naredbe u pogledu uredovanja latinicom nijesu opozvane.” Drugim riječima, nema ćirilice dok se odredbom ne ukine latinica! Sve je to svojim potpisom odobrio “kraljevski podžupan u zamjeni Sedlanić”.

* Mještani Čemernice su, nakon dugotrajnih molbi, konačno dobili poštanski ured koji će se baviti ne samo poštanskom službom, već i poštansko-dioničkim poslovima, aktivnim posredovanjem, mijenjanjem čekova, te drugim uslugama. Pošta je dobila i dva službujuća broja – 5901 i 5914, a opsluživat će više sela na području Korduna.

* Za nastupajući časni post Prva srpska izvozna trgovina “Mandić i Krajovan” u Opatiji preporuča neke svoje proizvode, pa kaže: “Šaljemo poštom jednu kantu od 4,5 kilograma čistog ‘Aiks’ francuskog najfinijeg ulja za 11,90 kruna, ‘Auka’ talijanskog finog ulja za 10,20 kruna i dalmatinskog ulja, finog, bez mirisa, za 8 kruna. Kod nas možete nabaviti i kavu: pet kg ‘Santosa’ košta 14,50 kruna, ‘San Salvador’ – 15,50 kruna, ‘Portoriko’ – 18 kruna, zelene ‘Kuba’ – 20 kruna, ‘Cejlon’ – 21 krunu… Osim toga razašiljamo i svježu morsku ribu, rakove, te čaj, i sve u našu struku spadajuće predmete. Cjenovnici su besplatni.”

* U Glini je, nakon duge i teške bolesti, u 75. godini života, umro Andrija pl. Demić Brubnobradski, carski i kraljevski major u miru, vitez reda Franje Josipa. Imao je petoro djece i isto toliko unučadi. A u Zagrebu je pak umro Šandor Omčikus, nadzornik društva “Grešema” i potomak čuvene srpske porodice Omčikus s Udbine.

* “Krsno ime” je naslov knjižice koju je napisao Kosta Dragosavac, učitelj u Kusonjama, inače jedan od pedeset i trojice optuženih u tzv. veleizdajničkom procesu u Zagrebu. Knjiga govori o postanku i važnosti krsnoga imena, a osobito slavne molitve kod Srba, te daje mnoštvo korisnih i praktičnih savjeta. Cijena knjige – 20 filira!

Đorđe Ličina