Sejtan ili šejtan?

Vegetarijanstvo se u Hrvatskoj još uvijek tretira na nivou fenomena koji oko sebe okuplja vrlo ekscentričnu populaciju. U zemlji ćevapčića i kobasica vrlo teško prolaze bilo kakve alternativne ideje o prehrani. Takav diskriminatorni stav u potpunosti je došao do izražaja u kulinarskoj emisiji “Masterchef” gdje je tjedan posvećen zdravoj prehrani poslužio za izrugivanje svemu onome što izlazi izvan okvira mesne prehrane. Vrhunac spektakla bila je emisija u kojoj se na meniju našao sejtan, poznati vegetarijanski nadomjestak mesa. Svi sudionici tog kulinarskog showa zgražali su se nad onime što su dobili kao namirnicu i isticali kako tako nešto neukusno nikada nisu vidjeli. Komentari su se kretali od nazivanja sejtana šejtanom, pa sve do preporuka o bacanju te namirnice u koš za smeće. Jedan od natjecatelja tom prilikom je konstatirao kako on preferira jesti “samo ono što trči, leti i pliva”.

Vrhunac iživljavanja došao je u trenutku kada su mentori okupljenih natjecatelja, inače profesionalni kuhari, konstatirali kako ni oni nikada nisu kuhali tu namirnici i dodatno je usporedili s “đonom na cipeli”. I sve to tijekom tjedna zdrave ishrane, u emisiji koja bi trebala imati edukativni utjecaj na kulinarske navike gledatelja.

Inače, sejtan je važan dio vegetarijanske kuhinje, koji se u hrvatskim trgovinama može kupiti već tridesetak godina. S obzirom na pravila profesije, trebalo bi očekivati da se svaki imalo ozbiljniji kuhar tijekom svog školovanja upozna s principima vegeterijanske kuhinje i tako stekne dovoljno znanja za zadovoljavanje potreba onih gostiju koji jedu nemesnu prehranu. Kada bi tako bilo, u našim restoranima bi se na vegetarijanskom meniju konačno moglo naći nešto drugo osim notornih prženih gljiva i pohanog sira.

Proizvodnja nadomjestaka mesa širom svijeta je prepoznata kao jedan od poslova s najvećom perspektivom. Samo u Nizozemskoj u posljednjih je nekoliko godina zabilježen kontinuirani rast prodaje tih proizvoda od 25 posto.

Vegetarijanstvo, koje je u svom početku usko bilo povezano uz religijske običaje, s vremenom je zadobilo puno šire konotacije. Najveći dio ljudi koji se opredjeljuje za izbacivanje mesnih namirnica iz svoje prehrane izjašnjava se da to čini zbog zdravstvenih i etičkih razloga. Uistinu, vegetarijanci žive duže od mesojeda, rjeđe obolijevaju i imaju stabilnije psihičko zdravlje. Prema zadnjim anketama, u Njemačkoj trenutno živi 7.380.000 vegetarijanaca, što je impresivnih devet posto od ukupnog broja stanovnika. Slična situacija je i u ostalim razvijenijim državama. Prema istraživanjima provedenim u Americi, čak 15 posto ljudi ne jede meso zbog kemikalija i hormona koje ono u sebi sadrži.

Prema nekim procjenama, broj vegetarijanaca u Hrvatskoj je u stalnom porastu i kreće se oko 150.000. Taj podatak ne utječe puno na gastronomsku ponudu u hrvatskim restoranima, gdje uglavnom uopće ne postoje vegetarijanski meniji. Naši kuhari nikako da se usklade s postojećim svjetskim trendovima, tvrdoglavo ostajući pri kultu štovanja mesa. U tome ih ne može pokolebati ni nastojanje Hrvatske da se prikaže kao turistički orijentirana zemlja koja želi ugostiti milijune stranih gostiju, među kojima je i velik broj vegetarijanaca.

Emisija “Masterchef” savršeno odražava sveukupno stanje hrvatske gastronomske svijesti. Nakon što su temeljito izvrijeđali vegetarijansku prehranu, učesnici tog programa svoj su tjedan zdrave hrane simbolički završili kuhanjem u “McDonald’su”. Poruka je više nego jasna: ako želite jesti zdravo i ukusno, okanite se vegetarijanstva i pohrlite u “McDonald’s”. Dobar tek!