Ljubav u doba muzealizacije

Jedna od omiljenih destinacija turista u Zagrebu u posljednjih godinu dana postao je Muzej prekinutih veza na Gornjem gradu. Ova konceptualna ideja bivšeg para Olinke Vištice i Dražena Grubišića svoju je prvu materijalizaciju dobila kao putujuća izložba.

– Iako smo bivši par, nastavili smo pričati i u satima i satima razgovora o tome što je prekid i što on zapravo znači te što napraviti sa svim materijalnim i nematerijalnim stvarima koje smo akumulirali godinama, došli smo na ideju kako bi bilo genijalno da se neke od tih stvari mogu sačuvati u muzeju. Da postoji mjesto gdje možeš pohraniti svoju emotivnu baštinu, jer te svi tjeraju da to zaboraviš. Zapisali smo tu ideju i nakon nekog vremena Dražen me nazvao i predložio da je realiziramo na Zagrebačkom salonu. Putujući kasnije, zapravo smo shvatili da ljudi veoma dobro reagiraju na nju i da imamo projekt koji nam sam nameće tempo – kaže nam Olinka Vištica.

Najinovativniji u Europi

Da je ovaj Muzej sjajna ideja zaključili su i u Europskom muzejskom forumu, koji mu je nedavno dodijelio prestižnu nagradu “Kenneth Hudson” za najinovativniji muzej u Europi, koja se dodjeljuje onim muzejima koji donekle na kontroverzan način propituju svoju ulogu u suvremenom društvu.

Ideja Muzeja prekinutih veza zapravo je da se doniranjem predmeta, kao nekim svojevrsnim ritualom, prebrodi emocionalni slom nakon prekida neke veze. Osnivači Muzeja prekinutih veza stoga veoma vole citirati Rolanda Barthesa: “Svaka strast na kraju ima svojeg gledatelja. Nema ljubavne žrtve bez završne predstave.”

U našim medijima, u savjetima za njega ili nju, mogu se čuti izlizane fraze poput otiđite u šoping ili na putovanje s prijateljima, sve radi što bržeg zaborava. Međutim, autori ovog postava složno kažu: “Ne želimo zaboraviti!”

Voditelji Muzeja, likovni umjetnik i dizajner interijera Dražen Grubišić i Olinka Vištica, producentica koja je nekada radila na filmskim festivalima u Motovunu i Zagrebu, a danas u produkciji Hulahop, novac za njegovo pokretanje našli su kod prijatelja, i to u trenutku kada su shvatili da u banci ne mogu dobiti kredit. Na svu sreću, danas Muzej prekinutih veza posluje uspješno i zapošljava još četvero ljudi. Jedna od rijetkih uspješnih priča u kulturnoj produkciji i pokazatelj da je kultura i biznis.

– Ne želim da Muzej postane groblje ljubavi, nadam se da će se naša zbirka mijenjati. Kroz osobnu povijest može se dodirnuti puno drugih tema za koje posjetitelji pokazuju interes. Činjenica je da si u prekidu potpuno sam, ali radeći na ovom projektu doživjela sam da mi ljudi otvaraju dušu, jer smatraju da se nalaze na sigurnom mjestu. Za mene bol i patnja nisu nešto negativno, one često predstavljaju dobar način za spoznaju o sebi – objašnjava Olinka Vištica.

Rituali poput svadbe, krštenja ili sprovoda službeno su priznati, dok rituala prekida nema i upravo je zato ovaj Muzej postao ispovjedaonica, ponekad mjesto ljutnje, ali najčešće mjesto na kojem se simbolički završava prekid.

Sjekira, Isus, Sanader…

Izloženi predmeti dolaze najviše iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, Irske, SAD-a, Njemačke… A izloženo je sve, od sjekire kojom je ljutita lezbijka uništila namještaj svoje partnerice, preko fotografija s vjenčanja i vještačkih grudi kojima je zlostavljana jedna žena u Beogradu, pa sve do dirljivih intimnih poklona i pisama u kojima se vidi velika tuga anonimnih autora.

– Iz eksponata se iščitava puno više, priče o društvu u cjelini i političkom kontekstu. Jedan eksponat, u kojem je mali Isus, simbolizira prestanak odnosa jednog dečka kojeg su roditelji krstili po rođenju, a koji je odlučio izaći iz Crkve – objašnjava Olinka Vištica.

Zanimljiv je i portret bivšeg premijera Ive Sanadera, koji je Muzeju donirao pokojni Kasum Cana, a koji govori o iznevjerenim obećanjima. Tu je i naslovnica magazina “Newsweek” s licem Baracka Obame uz komentar “Željela sam da uspije”.

I dok se mnogi pitaju je li to ustvari muzej, instalacija, suvremena umjetnost ili čisti egzibicionizam, Muzej prekinutih veza u sezoni radi veoma dobro – svaki čas netko ulazi i posjetitelja ima preko cijelog dana. Olinka Vištica i Dražen Grubišić odmah su prepoznali potencijale ove ideje.