Kronika

 Kistanjska borba za opstanak

 Dalmatinska općina pokrenula je projekt ruralnog poduzetničkog centra. Ministarstvo regionalnog razvoja osiguralo je sredstva za projektnu dokumentaciju

Općina Kistanje, koja je na području od posebne državne skrbi, gospodarski i socijalno devastiranom u ratnom vihoru, danas se bori za goli opstanak.

Stariji žitelji žive od mizernih penzija, ostali na socijalnoj pomoći, a ono mladosti koja završi školu, gleda kako spakirati kofere i krenuti u potragu za boljim životom na nekoj novoj adresi. Od ukupno 3.481 stanovnika, zaposleno je manje od dvjestotinjak ljudi.

Sumornu sliku pokušava promijeniti vodstvo Općine Kistanje. Da im ništa neće pasti s neba svjesni su i sami. Ne zavaravaju se da će na to područje doći neki veliki investitor, otvoriti stotine radnih mjesta i donijeti ekspresno rješenje svih problema. Sukladno strukturi stanovništva i tradiciji, krenuli su zato u ambiciozni projekt gradnje Ruralnog poduzetničkog centra “Krka”. Cilj im je okupiti na jednom mjestu poljoprivredne proizvođače, mala obiteljska gospodarstva i obrtnike te osigurati im uvjete za rad i stručnu pomoć, kako bi na koncu iz “Krke” izišli proizvodi koji bi se mogli plasirati na tržištu.

- Općina nema prihoda, živimo od dotacija. Većina stanovnika od mirovina ili socijalne pomoći. Na ovaj način želimo animirati lokalno stanovništvo, dati im priliku da rade, osigurati uvjete, svu moguću pomoć, okupiti ih, da pokušamo svi zajedno dovesti do razvoja gospodarstva i mijenjanja slike općine – kaže Goran Reljić, načelnik Općine Kistanje.

Većina stanovništva, ističe, tradicionalno se bavi poljoprivrednom proizvodnjom, sada mahom za vlastite potrebe, a dio njih i raznim zanatima.

Kada bi se proizvodnja voća, povrća, mliječnih proizvoda, vina, rakija i sličnoga povećala i unaprijedila, kad bi se zatim osigurala finalizacija proizvoda, pakiranje, vakumiranje, osmišljavanje posebnih gurmanskih specijaliteta, kao i s druge strane izrada raznih suvenira, rukotvorina i sličnoga, vjeruje da bi zajedničkim naporom Kistanjci mogli osigurati povezivanje s turističkim sektorom i plasman proizvoda.

U realizaciju projekta već su krenuli. Ministarstvo regionalnog razvoja odlučilo je podržati projekt te su osigurana sredstva za izradu projektne dokumentacije. Zagrebačka tvrtka AP d.o.o. Izabrana je na natječaju za izradu idejnoga projekta koji treba biti završen kroz dva mjeseca, potom slijedi dobivanje lokacijske dozvole kako bi se moglo krenuti u izradu glavnog projekta i realizaciju svih preduvjeta za samu gradnju. Uređivanje dokumentacije očekuje se do kraja studenoga ove godine, a sama gradnja centra planira se za sljedeću godinu. Sredstva za gradnju tražit će iz fondova Europske unije.

- Lokacija na kojoj će se nalaziti Ruralni poduzetnički centar Krka je kod stočnog sajma, u vlasništvu Općine Kistanje. Površina parcele je 5.864 metara četvornih, a sama zgrada bit će površine 692 metra četvorna. Tu će, među ostalim, biti prostori koji će služiti kao uredi, za servis klijentima, poduzetnicima. Bit će opremljeni kuhinja za pripremu i razvoj novih gurmanskih proizvoda, prostor za uslužnu preradu voća i povrća te skladišni prostor. Znači, sve što je proizvođačima potrebno. Riječ je o lokaciji koja se nalazi na 400 metara udaljenosti od državne ceste D-59 za Knin i Benkovac, što je izuzetno važno. U “Krki” će proizvođači imati prostor za rad, ali to će biti i mnogo više. Organizirat ćemo razne vrste edukacija za poljoprivrednike, vlasnike obiteljskih gospodarstava, male obrtnike, školovanje iz stranih jezika, upoznavanje s tim kako izraditi projekte i dobiti sredstva iz resornih ministarstava i fondova EU-a. U suradnji s kninskim Veleučilištem također će se raditi edukacije o samoj proizvodnji i kvaliteti. Učit će se proizvodnja starih rukotvorina, novih proizvoda i upoznavati sa novim tehnologijama – objašnjava Marijan Poturović, pročelnik Upravnog odjela Općine Kistanje.

Poturović kaže da je u tijeku osnivanje lokalne akcijske grupe u zaleđu Šibensko-kninske županije, što je inicijativa Županije i UNDP-a, a s ciljem izrade lokalne strategije s prijedlozima projekata u funkciji ruralnog razvoja. Otvaranje ruralnog poduzetničkog centra Krka i suradnju jedinica lokalne samouprave kroz lokalnu akcijsku grupu, smatra ključem uspjeha.

  •  

Zbližavanje domicilnih i doseljenika

- Na području Općine imamo najviše poljoprivredne proizvodnje, nešto sitnih zanata i jednu ljevaonicu. To je sve. Pokušavamo na sve moguće načine potaknuti razvoj gospodarstva i dovesti do otvaranja radnih mjesta jer sada na području Općine radi oko 200 ljudi, uključujući službenike i namještenike. Obnovljeni su cestovna infrastruktura i vodovod, sada radimo na kanalizaciji. Mnogo novca je uloženo, no ako nema zaposlenih, ako nema prihoda u općinskom proračunu, niti to u budućnosti nećemo moći održavati. Situacija nije dobra. Velika je staračka populacija, a mladi ljudi gledaju kako da odu i to se mora promijeniti. Ako se nešto bitnije ne promijeni, nema nam dugoročne pomoći. Kao i u drugim krajevima sa sličnom situacijom. Zato smo se i odlučili na ovaj projekt. Da pokušamo učiniti nešto od koristi za ljude koji žive ovdje, da ostanu, da rade, da si osiguraju egzistenciju. Domicilno stanovništvo ima zemlju, doseljenici tradiciju u zanatima. Ovo će rezultirati i dodatnom koristi, motiviranjem jednih i drugih te njihovim zbližavanjem – kaže Marijan Poturović, pročelnik Upravnog odjela Općine Kistanje.

 Goran Plavšić

 In memoriam: Dušan Radaković (1944 – 2013.)

 Znao je svako mjesto

 Biografija Dušana Radakovića broji školovanje u Gospiću, učiteljevanje u Okučanima, direktorovanje u Karlovcu i sekretarski posao u Zagrebu

Dan iza prvog maja napustio nas je Dušan Radaković, generalni sekretar Srpskog kulturnog društva Prosvjeta u više mandata, uključujući i onaj reosnivački s početka 1993. godine. Upravo su njemu, kao prvom sekretaru Društva i Velimiru Sekuliću kao prvom predsjedniku ponovno osnovane Prosvjete, nedavno, o dvadesetoj godišnjici tog čina, dodijeljene zlatne značke.

Napustio nas je nedugo nakon toga, u 69. godini – otišao je naglo, otkazalo mu je srce, baš u Rijeci, kad smo komemorirali Tanju Oluić, našu zajedničku kolegicu iz riječkog pododbora.

Radaković se rodio u Jošanu u Lici 1944. godine, u “grofoviji”, kako je od milja nazivao svoj zavičaj u udbinskom kraju, svaki put kad bismo prošli tim dijelom ličke magistrale. Duško je znao sve o Prosvjeti i ja kao njegov nasljednik na mjestu generalnog sekretara, u organizacionom i sadržajnom smislu, praktički sam sve od njega naučio.

Što je bilo Društvo, pregnantno je izrazio u jednom davnom intervju u Novostima. Kolega Nenad Jovanović razgovarao je s njim i pitao ga koja je uloga Prosvjete unutar srpske zajednice, ali i van nje. Te 2005. godine, kad je Duško dao intervju, kazao je sljedeće: “Po svojoj organizaciji, kadrovima, infrastrukturi, brojnosti članova, a naročito realiziranim programima, ‘Prosvjeta’ je zapravo institucija, pa bi je se moglo nazvati čak i malim ministarstvom za prosvjetu, kulturu i kulturni amaterizam Srba u Hrvatskoj.”

To je vrijedilo tada, a vrijedi i danas. Naše Društvo mučile su svakojake brige. O jednoj od njih, o povratu imovine i jačanju materijalne baze Društva, u istom tom intervjuu Dušan kaže: “Što se tiče povrata imovine, to je veoma duga i mučna priča. Počeli smo 1992. postavljanjem izlučnog zahtjeva nad Zagrebačkom tiskarom u stečaju. Za povrat imovine potrebna je i politička volja vlasti. Bivša Račanova vlast nije nam priznala kontinuitet, ali to ostavljam za neku drugu priču.”

Ovo posljednje o esdepeovskoj vlasti vjerojatno mu nije bilo lako za izreći. U političkom smislu, Duškovo je srce kucalo na lijevoj strani, uostalom baš kao i kod manje-više svih nas oko njega. S njim smo također dijelili i stalno nezadovoljstvo tom našom oficijelnom ljevicom koja permanentno drži figu u džepu, pogotovo kad su Srbi iz Hrvatske u pitanju.

Njegova biografija broji, između ostalog, i školovanje u Gospiću, učiteljevanje u Okučanima, direktorovanje u Karlovcu, na kraju i sekretarski posao u Zagrebu.

Kad sam na trsatskom groblju, prilikom ispraćaja naše Tanje, saznao da je Duško preminuo, dugo nisam u to mogao povjerovati, šokiralo me to kao malošto dotad. Valjda je to tako s ljudima koji su stalno aktivni, neiscrpne su energije, ne vjeruješ da takvi odlaze, pa još tako naglo.

Svoju izraženu pedagošku crtu Duško je posebno pokazivao u organiziranju manjinskog školstva. E, brale, nema uzaludnijeg posla od toga, posla koji donosi više frustracija. Baviti se obrazovanjem, pa još manjinskim, pa još srpskim, gotovo da je sizifovski posao. No Duško nije posustajao, pa nisam smio ni ja. Nas smo dvojica “prejahali” uzduž i poprijeko Hrvatsku ne bismo li privoljeli pokojeg roditelja i pokojeg direktora u seoskim školama, od Lapca do Jabukovca, da djeci ponude obrazovanje na ćirilici, na tom nesretnom pismu koje nikome ništa nije skrivilo, ali je zato nas dvojicu dobrano namučilo. Na tom i sličnim poslovima poderali smo omanji vozni park, iza nas je kilometraža dostojna velikih putnika.

S Duškom na putu nikad nije bilo dosadno. Znao je svako mjesto, ne samo spomenute Okučane ili Karlovac, nego se spretno snalazio i po stazama i bogazama od Slavonije do Dalmacije. Duško, već nam nedostaješ!

 Rade Dragojević

  •  

 Petar Lalić (1936 – 2013.)

 Vrijedan član zajednice

 Petar Lalić bio je predsjednik VSNM-a Šibenika i gradski vijećnik

Predsjednik šibenskog Vijeća srpske nacionalne manjine i gradski vijećnik Petar Lalić preminuo je 2. svibnja nakon duge i teške bolesti u 77. godini života.

Lalić je obnašao dužnost predsjednika šibenskog VSNM-a od samog utemeljenja Vijeća, kroz tri mandata. Bio je i član VSNM-a Šibensko-kninske županije, a svojedobno i vijećnik SDSS-a u Županijskoj skupštini. Njegov dugogodišnji politički rad protekao je u borbi za prava i ravnopravnost građana srpske nacionalnosti, no aktivan je bio u dnevnopolitičkom životu i zalaganju za pozitivne promjene i projekte koji će donijeti napredak zajednici. Na  lokalnim izborima 2009. godine Lalić je ušao u Gradsko vijeće na listi HDZ-a, što mu je od oponenata često bilo javno predbacivano, no kroz rad na sjednicama pokazao je da nije “stranački poslušnik”. U više je navrata protivno stavu te stranke i njihovim vijećnicima, glasovao za prijedloge i odluke gradonačelnika Šibenika Ante Županovića, dajući prevagu vladajućoj koaliciji SDP-HNS i pritom ponavljajući kako se u radu vodi isključivo svojom savješću.

Brzojave sućuti njegovoj obitelji uputili su gradonačelnik Šibenika Ante Županović, njegovi zamjenici Franko Vidović i Petar Baranović, kao i predsjednik Gradskog vijeća Goran Grguričin, koji je kazao da je Lalić bio aktivan i vrijedan član lokalne zajednice koji je stalno radio u interesu Šibenika i građana.

 G. P.

 Predrag Stojanović, zamjenik gradonačelnika Grada Belog Manastira

 Poboljšana ravnopravnost

 Bez učešća Grada od 600.000 kuna ne bi mogao biti završen Srpski kulturni centar u Belom Manastiru

 Koje ste ciljeve nastojali ostvariti u svom mandatu zamjenika belomanastirskog gradonačelnika?

Motiv da se kandidujem za zamenika iz redova srpske zajednice bila je želje da angažovanjem u izvršnoj vlasti doprinesem boljem statusu belomanastirskih Srba. Tada sam odredio ciljeve za čije ću se ostvarenje zalagati: ravnopravnost, zapošljavanje, finansiranje projekata srpske zajednice, izgradnju komunalne infrastrukture i informisanje.

 Kakav je tada bio položaj srpske manjine?

Brojni otkazi ili čak gašenje firmi i ponovno pokretanje u drugom obliku, ali bez radnika srpske nacionalnosti, bili su uobičajeni. Kriteriji za studentske stipendije bili su takvi da ih mladi Srbi nisu mogli dobiti čak ni kad su bili odlični učenici, a roditelji im bili socijalno ugroženih. U snimanju emisije “Lijepom našom” Srbi nisu učestvovali, niti je pomenuto da žive u Baranji. Članovima SKUD-a “Jovan Lazić” onemogućeno je letovanje u Vili “Baranja” u Dramlju u već rezervisanom terminu, zato što su u manifestaciji “Jesen u Baranji” nastupili s igrama iz Srbije. Mogli bi se nabrojati i drugi primeri koji potvrđuju različite oblike diskriminacije primenjivane od mirne reintegracije do 2009. godine.

 Koji ste cilj smatrali najvažnijim?

Ostvarivanje ravnopravnosti smatrao sam svojim prioritetnim ciljem. Na neke od navedenih primera neravnopravnosti reagovao sam još kao predsednik Vijeća srpske nacionalne manjine javnim istupom, obraćanjem tadašnjoj gradskoj vlasti ili otvorenim pismom kao u slučaju emisije “Lijepom našom”.

 Što ste učinili po pitanju zapošljavanja?

Zapošljavanje je takođe bilo u fokusu mog interesovanja, iako je to opšti problem u Hrvatskoj. U odnosu na većinski narod, za manjine taj problem znači mnogo više od gole egzistencije.

 Da li se nešto promijenilo na tom području?

U toku mog mandata zaposleno je osam mladih visokoobrazovanih Srba na godinu dana u okviru mere HZZ-a kojom se osigurava sticanje potrebnog radnog iskustva za polaganje stručnog ispita. Od njih osam, jedan je ostao raditi i nakon položenog ispita, a za još jednu mladu osobu postoji realna šansa da će takođe ostati raditi. Radi sticanja osnovnih znanja za izradu EU-projekata i za upravljanje projektnim ciklusom, Grad je organizovao edukaciju za 21 visokoobrazovanu mladu osobu iz gradskih tvrtki i ustanova u trajanju od šest meseci kroz 10 radionica. Od ukupnog broja polaznika, pola su bili srpske nacionalnosti. Kroz javne radove Grad je godišnje zapošljavao oko 200 osoba, a zastupljenost Srba bila je adekvatna postotku u ukupnom stanovništvu. Od 2003. do 2010. u javnim radovima bio je zaposlen samo jedan Srbin.

 U kojoj su mjeri ostvareni ciljevi za koje ste se zalagali?

Za vreme mog mandata srpska zajednica ravnopravno je učestvovala u svim događajima koje organizuje Grad ili gradske institucije, a od 2012. godine organizujemo i manifestaciju “Različitost je bogatstvo”, kroz koju četiri nacionalne zajednice: Srbi, Mađari, Romi i Nemci upoznaju širu javnost sa svojom kulturom, običajima i tradicijom. Nije bilo ni jednog srpskog društvenog ili kulturnog događaja na kome nije bio i belomanastirski gradonačelnik Ivan Doboš. Grad je značajno pomagao rad srpskih institucija, a bez gradskog učešća od 600.000 kuna, kome se protivilo Gradsko vijeće, ne bi se moglo dovršiti uređenje Srpskog kulturnog centra u Belom Manastiru.

 Jovan Nedić

 Izložba ZVO-a i VSNM-a Vukovara

 Ćirilica odavno stanuje u Vukovaru

 Izložene fotografije dokazuju da su natpisi na latinici i ćirilici na vukovarskim ulicama stajali od 18. veka

Veće srpske nacionalne manjine grada Vukovara predstavilo je u prostoru Zajedničkog veća opština izložbu pod nazivom “Vukovar i ćirilica” koja sadrži desetak starih fotografija i razglednica iz 18., 19. i 20.veka sa ćiriličnim, odnosno dvojezičnim natpisima na vukovarskim građevinama.

- Ovim slikama smo hteli dokazati da smo u ovom gradu od pamtiveka i da je srpska zajednica živela s ovim gradom. Nije nam namera da se svađamo i dokazujemo da se smo ovde prvi došli, već je nam je namera bila da pokažemo da smo postojani kao zajednica i da ćemo ovde ostati. Ima jedna divna slika koja pokazuje kako centrom grada prolazi katolička procesija, a na svim okolnim zgradama stoje table sa dvojezičnim natpisima koje tada niko nije skidao. Zato mislim da ovaj linč ćirilice u Vukovaru od strane pojedinaca i ulice, koji ovo pismo nazivaju četničkim, zaista nema smisla, kaže Đorđe Macut, predsednik Veća. Macut je poručio da srpska zajednica neće odustati od uvođenja srpskog jezika i ćirilice.

- Ako država stane na stranu onih koji zahtevaju da se čitav grad izuzme od upotrebe srpskog jezika i ćirilice, moram reći da će tu biti problema s našom zajednicom jer mi nećemo moći popustiti. To je deo nas, to je naša duša, to je naše srce i mi se toga ne možemo odreći, jer to zbog naših potomaka i predaka ne smemo, dodao je Macut.

- Srpska zajednica je u ovom gradu ostavila neizbrisiv pečat. Srbi su gradili Vukovar, davali sebe u svakom smislu da bi on napredovao i zato iskreno žalim što se danas nalazimo u ovakvoj situaciji. Mi ovde nismo ni došljaci, ni dođoši, ni gosti ili kako nas sve nazivaju. Mi smo ovde svoji na svome, rekao je protojerej-stavrofor Jovan Radivojević, starešina hrama Svete Petke na Dobroj vodi.

- Ova izložba pokazuje da Srbi najmanje tri veka žive u Vukovaru, a mi smo sada u situaciji da moramo dokazivati da na ove prostore nismo došli pre dvadeset godina kako to neki žele da prikažu. U situaciji smo da se u vremenu pred ulazak Hrvatske u Evropsku uniju moramo boriti za pravo na svoj jezik i pismo, što hrvatski zakoni omogućavaju, ali politika, a ovih dana i Katolička crkva to negiraju. To sve ide  u korist desnim opcijama koje takve poruke šalju pred nadolazeće lokalne izbore, istakao je predsesednik SDSS-a Vojislav Stanimirović.

U programu otvaranja izložbe, učenici vukovarske gimnazije Srđan Makić, Nina Stević i Olivera Nedić izveli su recital koji je pripremila Ljiljana Bajac, profesorka srpskog jezika i književnosti, koja je odabrala stihove Duška Trifunovića, Đorđa Radišića i Branka Kovačevića, kao i delove iz knjige “Iz prošlosti Vukovara s obzirom na tamošnje Srbe” Riste Mihailovića iz 1890.godine, vlasnika poznate Magaze Mihailovića u Vukovaru u kojoj je delovala i srpska čitaonica-biblioteka.

U programu su učestvovali  i članovi tamburaške sekcije  Kulturno-umetničkog društva Branislav Nušić iz Borova. Izložba će nakon lokalnih izbora biti postavljena i u Ružičkinoj kući, a potom i u drugim sredinama na teritoriji nekadašnje opštine Vukovar.

 Dragana Bošnjak

 Borovo i Negoslavci u međunarodnom projektu

 Temerinci za primer

 Temerin je opština u kojoj samouprava i organizacije već samostalno konkurišu na svim programima Evropske unije

Nakon što je prošlog meseca predstavljen u Borovu, prekogranični projekat “Mreža centara za razvoj preduzetništva i prekograničnu saradnju” je u Temerinu svečano otvoren. Reč je o projektu vrednom oko 200 hiljada evra koji finansira Evropska unija kroz IPA program, a u kome učestvuju opštine Borovo i Negoslavci iz Hrvatske i Temerin, Titel i Žabalj iz Srbije.

- Osnovni cilj je formiranje četiri preduzetnička i razvojna centra u ovim opštinama. Kruna projekta će biti mreža centara za glavnom kancelarijom u Temerinu, kaže menadžer projekta Vladimir Biljnja iz Temerina.

Projektom je predviđena obuka po deset ljudi u svakoj od pet opština koji će naučiti da pišu projekte po standardima, kriterijumima i metodologiji Evropske unije, a po dvoje najuspešnijih biće zaposleni u budućim Preduzetničkim centrima. Da se radi o značajnom i održivom projektu potvrdio je i Zoran Pekez, menadžer Agencije za razvoj opštine Temerin koja je pre nekoliko godina nastala iz jednog sličnog projekta u okviru prekogranične saradnje Srbija-Mađarska.

- Od 2008. godine kada smo završili taj projekat do danas, Temerin je opština u kojoj lokalna samouprava, nevladine organizacije, javne ustanove, institucije, sportski klubovi i druge organizacije sada već samostalno konkurišu na svim programima Evropske unije. Temerin je jedina opština u Republici Srbiji koja u svakom programu ima bar jedan projekat koji je uspešno prošao. Realizovali smo u proteklih pet godina oko 20 projekata ukupne vrednosti preko 10 miliona evra, raširili partnerstvo na preko dve stotine partnera, kaže Pekez.

Načelnik opštine Borovo Rado Bosić je istakao da ovaj projekat puno znači za opštinu Borovo pogotovo zbog skorog ulaska Hrvatske u Evropsku uniju jer će svi preduzetnici, obrtnici, a i lokalna samouprava morati da pišu projekte i da ih kandiduju prema fondovima Evropske unije kako bi opstali. Prema njegovim rečima, budući preduzetnički centri biće servis svim građanima.

Ovaj projekat znači i proširenje saradnje između Hrvatske i Srbije koja se dosad ogledala uglavnom u saradnji kulturno-umetničkih, penzionerskih i sportskih udruženja, smatra načelnik opštine Negoslavci Dušan Jeckov.

- Ovo je prvi put da činimo iskorak za privredu i ekonomski razvoj naših sredina. Imaćemo zajedničku bazu podataka za lokalnu samoupravu i za udruženja koja deluju u našim sredinama, za porodična poljoprivredna gazdinstva i fizička lica, kaže Jeckov.

- Titel je mala opština na rekama Tisi i Begeju koja u ovom projektu svoju priliku vidi u edukaciji preduzetnika za neku vrstu uslužnog turizma, pored agrara koji je dominantna delatnost. Tu vidimo šansu da probudimo iz učmalosti mladi svet koji bi mogao da se edukuje i osposobi za sopstveni biznis u budućnosti, rekao je Dušan Miličić, načelnik za privredu i finansije u opštini Titel. Konferenciji u Temerinu  prisustvovao je i Milan Žeželj iz Kancelarije za evropske integracije Vlade Republike Srbije.

- Ovim projektom će se ostvariti snažna mreža preduzetnika sa jedne i druge strane granice koja će uticati na ceo pogranični region, četiri upravna okruga u Srbiji i dve županije u Hrvatskoj. Projekat je u žestokoj konkurenciji nagrađen četvrtinom sredstava u okviru mere za ekonomski razvoj, istakao je Žeželj.

Realizacija projekta započela je 1.marta, a trajaće do kraja avgusta iduće godine.

 D. Bošnjak

 Održano zabranjeno predstavljanje knjige u Virovitici

 Franjevac i paroh na promociji

 Knjiga Filipa Škiljana predstavljena je u ekumenskom duhu unatoč zabrani virovitičkog gradonačelnika Ivice Kirina

Vijeće srpske nacionalne manjine Virovitičko-podravske županije ipak je pronašlo mjesto gdje će organizirati promociju knjige dr. sc Filipa Škiljana “Kulturno-historijski spomenici zapadne Slavonije”. Službena Virovitica je zabranila promociju knjige u Gradskoj knjižnici i čitaonici pod izlikom da u predizbornoj kampanji nije zgodno govoriti o povijesnim lokalitetima jer su to, kako je objasnila ravnateljica Višnja Romaj, “osjetljive teme”.

Podrum restorana MFM, prostor namijenjen kongresima s manjim brojem sudionika, još jednom se pokazao idealnim mjestom za takva okupljanja, a ni posjeta nije izostala.

- Iznenađen sam brojem ljudi koji su došli na promociju knjige. Gdje god smo je do sada prezentirali uglavnom je bilo manje publike, posvjedočio je autor.

Među gostima tu su bili fra Marijan Matijaško iz Franjevačkog samostana župe Svetog Roka u Virovitici i virovitičko-gaćiški paroh Jovica Gagčić. Nitko se iz gradske uprave, unatoč pozivu, nije odazvao. Ono što se moglo čuti te večeri bilo je sasvim benigno, a strah vlastodržaca da bi se spominjanjem rušenja Pravoslavne crkve u Virovitici mogla narušiti izborna predkampanja, pokazao se naravno potpuno neopravdanim.

- Prve obilaske područja zapadne Slavonije započeo sam sa 17 godina. Intenzivno, za potrebe istraživanja, lokalitete sam obilazio gotovo dvije godine i još ih nisam uspio sve popisati. U knjizi je nalazi 536 lokacija, a to je možda tek polovica. Bio sam i u selima u kojima više nema ljudi. Ponegdje nisam imao koga pitati gdje je stajala neka crkva, kazao je Škiljan.

Knjiga je zamišljena kao katalog, svojevrsni vodič onima koji žele obići lokacije kako bi se informirali šta mogu vidjeti u pojedinim mjestima. Uvršteni su arheološki lokaliteti, sakralne građevine i srednjovjekovni burgovi.

 Goran Gazdek

  •  

 Poduzetnik i antifašist drugi put posjetio Krnjak 

 Štrok izvršio obećanje

 Obnova perjasičkog spomenika Trećem kordunaškom odredu bit će završena na obljetnicu formiranja krajem avgusta

Proteklog tjedna, općinu Krnjak još jednom posjetio je poduzetnik Goran Štrok. Prvenstveni razlog susreta sa načelnikom Krnjaka Radom Kosanovićem i načelnikom Barilovića Draženom Perakovićem bila je obnova devastiranog spomenika Trećem kordunaškom odredu u Perjasici, ali se razgovaralo i o eventualnom ulaganju poznatog poduzetnika na područje nerazvijenog Korduna.

- Potrebne dozvole za obnovu spomenika u Perjasici su dobivene, rekao je Dražen Peraković, načelnik općine Barilović. Radi se o uređenju spomenika i spomen kosturnice te o postavljanju novih mramornih ploča.

Krajem avgusta ove godine bit će obilježena 72. godišnjica formiranja odreda, čiji je politički komesar bio Štrokov otac Izidor, i do tada bi radovi trebali biti završeni. Gruba procjena govori da bi se moglo raditi o vrijednosti do 50.000 kuna.

- Moj tata Izidor Štrok je bio u dva rata protiv fašizma čime se vrlo ponosim. Iz Španije je došao odmah na Kordun. Imam veliku potrebu da na neki način završim ono što je počeo 1941. Obećao je ovom narodu pomoći i pomagao im je kada je bilo najgore i najteže, stvorio je povjerenje među ljudima. Bio je i vođa delegacije koja je bila kod tadašnjeg predsjednika Sabora Jakova Blaževića sa ciljem pomaganja tom nerazvijenom dijelu Korduna. Nažalost, rezultata nije bilo. Ja ću obnovu ovog spomenika završiti jer je on izuzetno važan za ovaj kraj i za cijelu Hrvatsku. Ako će iz toga proizići i bilo kakva moja druga pomoć, bit će mi drago. Zanima me kako bih mogao pomoći u nekoj investiciji ili dovođenju investitora jer bi se tu, po mom mišljenju, trebala stvoriti neka nova radna mjesta pa da ljudi tu ostanu, a ne da odlaze – rekao je Goran Štrok.

- Sve priče o mom ocu koje sam čuo o njemu kada je došao na ovaj dio Korduna bile su više nego pozitivne i ljudi su ga odmah prihvatili, zavoljeli su ga pa čak i ispjevali pjesme o njemu. Zato obnova spomenika u Perjasici nema alternative, kazao je Štrok.

 M. Cimeša

 Gužva na listama za lokalne izbore

 Rado ide Baranjac u političare

 Glasača je sve manje, ali kandidata na izbornim listama za Gradsko veće Belog Manastira sve je više

Politički analitičari mišljenja su da će predstojeće lokalne izbore obeležiti slab odaziv birača pa je, ako se to zaista i dogodi, još zanimljiviji fenomen da i pored svega, interes za bavljenje politikom u Hrvatskoj ne jenjava.

Za ilustraciju, u Gradu Belom Manastiru za 17 mesta (moguće i 20, ovisno o manjinama) u Gradskom Veću takmičit će se više od stotinu stanovnika jedinog baranjskog grada. Zbog iznimno velikog broja kandidata, predstojeći lokalni izbori biće neizvesni baš kao pre četiri godine kada je aktualni gradonačelnik Ivan Doboš, uz podršku SDP-a i HDSSB-a, odneo tesnu pobedu u drugom krugu nad svojim suparnikom iz HDZ-a. Koalicija SDP-HNS za čelne ljude u gradu kandidovala je na ovim lokalnim izborima za gradonačelnika ponovo Ivana Doboša, a za njegove zamenike Marka Bogatića i Zorana Kranjčeca koji planiraju nastaviti započete projekte .

Najozbiljnije će im se suprotstaviti stara-nova koalicija HDZ-a, DZMH-a, i HSU-a te njihovi kandidati dr. Davorin Bubalović za gradonačelnika, i njegovi zamenici Marko Ilijašev i Matilda Borovečki-Čeliković. Temeljni cilj ove koalicije koja je, prema mišljenju Bubalovića dobro funkcionisala i u prošlom mandatu, je zaustavljanje trenda nezaposlenosti i napuštanja grada. Bolji rezultat očekuju u HDSSB-u. Njihovi kandidati Jadranka Sabljak za gradonačelnicu, i za zamenike Ivan Božić i Zvonko Vlahek, saglasni su također u tome da se u proteklom razdoblju nije puno učinilo za mlade. Još uvek aktualni zamenik gradonačelnika Živko Jalšovec (bivši član HDSSB-a koji je izbrisan iz stranke) nezavisni je kandidat je grupe građana za prvog čoveka grada uz podršku koalicije HSS-BUZ te HSP-a Ante Starčević. Ništa manje neizvesno neće biti ni u utrci za zamenika gradonačelnika – pripadnika srpske nacionalne manjine. Još uvek aktualnom Predragu Stojanoviću suprotstavit će se kandidat SDSS-a Stevan Ristić, i kandidatkinja grupe birača Nadežda Damjanović.

 Zoran Popović

 Prvi maj u Borovu i Vukovaru

Međunarodni praznik rada tradicionalno je obeležen na borovskom izletištu Grac gde se okupilo nekoliko stotina meštana Borova. S obzirom da je 1.maj padao u vreme uskršnjeg posta, nije se kuvao tradicionalni pasulj, već fiš-paprikaš. Glavni kuvar bio je majstor fiša Željko Lapčević koji je u tri aranije skuvao fiš-paprikaš od 80 kilograma ribe. Podeljeno je više od 400 porcija , uz besplatno piće i zabavne sadržaje za decu.

Vukovarci su 1. maj obeležili u izletištu Adica gde su političke stranke imale svoje štandove sa besplatnom hranom i pićem. Vukovarski SDP je tako delio pasulj s kobasicom, HDZ-ovci su služili čobanac i meso s roštilja, HNS je častio fišem, a SDSS je zbog uskršnjeg posta pripremao girice i pomfrit. VSNM grada Vukovara je i ove godine organizovao kulturno-umetnički program na letnjoj pozornici ispred hrama Svete Petke u kojem su nastupile dečje grupe kulturno-umetničkih društava “Sloga” iz Vukovara i “Đoko Patković” iz Bobote, Narodni orkestar “Sloge” sa vokalnim solistima i Plesna grupa Venera.

D. B.

Vijenci u Karlovcu i Veljunu

U organizaciji Udruženja antifašista grada Karlovca i Karlovačke županije, na centralnom spomeniku u nekadašnjem Perivoju slobode, položeni su vijenci povodom Dana oslobođenja Karlovca. O ulozi antifašizma u novijoj hrvatskoj povijesti govorio je Mirko Miladinović, predsjednik gradskih antifašista. Karlovački i zagrebački antifašisti potom su otišli u Veljun, gdje su također odali počast žrtvama ustaškog zločina koji se dogodio 6. maja 1941.godine kada je ubijeno 525 Srba Veljuna i okolnih kordunaških sela. U ime srpske zajednice vijence je položio saborski zastupnik Mile Horvat. U Veljunu je sjećanja iznio i Josip Boljkovac.

- Srbi su nosili ustanak prve tri godine rata i širili su ga širom Hrvatske i Slovenije, kazao je Boljkovac i dobio veliki aplauz.

 M. C.

 Liturgije, poslanice i okupljanja vjernika

 Proslavljen Uskrs

 Posebno se molimo Bogu da odnosi između Hrvatske i Srbije otvore jednu novu stranicu istorije, rekao mitropolit Jovan

Vjernici Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj prve su nedjelje u maju napunili crkve kako bi prisustvovali liturgijama i čuli poslanicu patrijarha Irineja. U sabornom hramu Svetog Preobraženja Gospodnjeg u Zagrebu liturgiju je služio mitropolit zagrebačko-ljubljanski Jovan uz sasluženje sveštenstva zagrebačke crkvene opštine. U obraćanju vjernicima mitropolit Jovan izrazio je zadovoljstvo zbog razvoja novih odnosa između crkve i državnih predstavnika.

- Neka Bog da blagoslova, svakog napretka i uspeha u svim programima za dobro naroda i za dobro međusobnih odnosa. Posebno se molimo Bogu da odnosi između Hrvatske i Srbije otvore jednu novu stranicu istorije naročito kad Hrvatska ulazi u EU, rekao je te izrazio nadu da će se to postići i u Srbiji, a poželio je da dođe do zadovoljavajućih rješenja na Kosovu i Metohiji. Uskršnju poslanicu patrijarha Irineja pročitao je arhijerejski namesnik zagrebački protojerej stavrofor Duško Spasojević.

Liturgiji su uz brojne vjernike prisustvovali predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko,

predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer i ambasador Srbije u Hrvatskoj Stanimir Vukićević.

Tom prilikom pričestio se velik broj ljudi, a nakon liturgije tradicionalno su podijeljena i ofarbana jaja. Puna košara jaja uz ukusne pite ponuđena je i novinarima koji su pred sjedištem mitropolita čekali izjave gostiju, kao i zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića.

Episkop dalmatinski Fotije uskršnje jutrenje i liturgiju služio je u manastiru Krka uz sasluženje manastirskog bratstva, dok je episkop gornjokarlovački Gerasim služio liturgiju u Sabornom hramu Sv. Nikolaja u Karlovcu uz sasluženje tamošnjeg sveštenstva. Poslije molitve, vladika je osvetio uskršnja jaja, koja su podijeljena vjernom narodu.

Liturgije su uz velik broj vjernika održane i u Vukovaru, Rijeci, Osijeku, Dalju i drugim mjestima.

  •  

Narodne svečanosti u Slavoniji 

Tradicionalna manifestacija “U susret Vaskrsu” koju organizuje Udruženje Plavi Dunav iz Borova u saradnji sa Srpskom pravoslavnom crkvenom opštinom, Dečjim vrtićem Zlatokosa, Osnovnom školom Borovo, Borovskim udruženjem mladih i Kulturno-umetničkim društvom Branislav Nušić, okupila je najviše takmičara i učesnika do sada. Članice Udruženja “Plavi Dunav” i ove godine ispred Parohijskog doma  u Borovu i u dvorištu crkve Svetog prvomučenika i arhiđakona Stefana, priredile su izložbu uskršnjih jaja koja su mališani obojali na Veliki petak. Najlepše oslikana jaja organizatori su uz pomoć sponzora, nagradili. Najviše interesa bilo je za tradicionalnu tucijadu – takmičenje za najtvrđe kokošje jaje koje je ove godine okupilo rekordnih 130 takmičara. Prvo mesto osvojila je Tamara Sentivanac, učenica trećeg razreda, drugo mesto pripalo je Milici Vuković, a treće Aleksi Bosiću.
 D. B.

 N. Jovanović

 Zagrebačka izložba “Nove perspektive jugoistočne Evrope”

 Balkan iz ugla fotografa

 Izložba obuhvaća tematske radove 15 mladih fotografa s osobnim pogledom na stanje u regiji

U zagrebačkoj galeriji Karas otvorena je izložba “Nove perspektive jugoistočne Evrope: Iz ugla fotografa s Balkana” koji su inicirali organizacija Vorld Pres Foto i Fondacija Robert Boš u suradnji s nevladinom organizacijom Documenta – centar za suočavanje s prošlošću.

Prilikom otvaranja izložbe koja obuhvaća tematske radove 15 mladih fotografa prisutnima su se obratili novinarka i nevladina aktivistica Vesna Kesić, aktivist Dokumente Eugen Jakovčić i rumunjski fotograf Andrei Pungovši koji je s još 15 mladih fotografa s područja bivše Jugoslavije, Bugarske, Rumunije i Albanije učestvovao u projektu. Talentirani fotografi odabrani su za učešće na master klasi za profesionalne fotografe, koju su 2010. godine pokrenuli Vorld Pres Foto i Fondacija Robert Boš.

Od fotografa se tražilo da naprave foto-priče o aktualnom stanju u svom regionu, odnosno svojevrsni foto zapis o životu na Balkanu tokom 2010. i 2011. godine. Cilj projekta je prikazivanje regionalne stvarnosti i poticanje novih pogleda na Jugoistočnu Evropu. Kao ljudi koji dolaze upravo iz te regije, fotografi su radili unutar nekoliko supkultura, ne bi li prenijeli nova saznanja i potaknuli svježa razmišljanja o prostoru gdje su stereotipi jedna sasvim uobičajena pojava.

Pungovši je rekao da je njegov zadatak bio da u Srbiji istraži odnos prema pravoslavnoj vjeri i da ga usporedi sa stanjem u svojoj zemlji. Nakon izložbe, Eugen Jakovčić je izrazio zadovoljstvo velikim brojem prisutnih nevladinih aktivista i ljubitelja umjetnosti na otvaranju te zanimljive izložbe za vrijeme čijeg trajanja će biti organizirano i nekoliko diskusija. Izložba je prikazana u Berlinu, Beogradu i Sarajevu, a tokom njenog trajanja do 22. maja bit će održano nekoliko zanimljivih projekata – diskusije o umjetničkom doprinosu izgradnji povjerenja i građanskom obrazovanju, ljudskim pravima i multiperspektivnoj nastavi historije, kao i memorijalno umjetnička intervencija na području zagrebačkog spomen parka Dotrščina.

 N. J.

 Drugačija retorika za Dan grada Vukovara

 Poruke zajedništva

 S za razliku od pre, svečanost povodom Dana grada Vukovara protekla je u atmosferi  mira i tolerancije

Za razliku od proteklog perioda kada su iz Vukovara odlazile poruke govora mržnje prema srpskoj zajednici, svečanost povodom Dana grada Vukovara održana 3. maja protekla je u atmosferi  mira i tolerancije. Predsednik Gradskog veća u proteklom sazivu Goran Bošnjak je u svom govoru ukazao na veliku odgovornost većnika koji , kako je rekao, moraju biti svesni da svojim odlukama utiču na budućnost i prosperitet grada.

- Saslušajmo jedni druge i ne dozvolimo podele među građanima ni po kojoj osnovi. Budimo svi ponosni i ravnopravni građani našeg grada, poručio je Bošnjak.

- Činjenica je da je Vukovar danas možda i jedini grad na svetu u kojem svi studenti, koji podnesu zahtev dobiju stipendije, istakao je gradonačelnik Vukovara Željko Sabo podsetivši da 411 studenata dobija stipendiju, a svi učenici i studenti s prebivalištem u Vukovaru imaju besplatan prevoz na području Vukovarsko-sremske i Osječko-baranjske županije. Sabi je na tome čestitao ministar nauke, obrazovanja i sporta Željko Jovanović, naglasivši kako je Vukovar svojom obrazovnom vertikalom od vrtića do visoke škole postao grad jednakih šansi u kome je obrazovanje dostupno svima.

- Istorija nije bila laka, ne smemo je zaboraviti, ali moramo oprostiti. Ako uspe Vukovar, uspeće i Hrvatska. Bez zajedničkog života, bez razumevanja, bez pomirenja, bez prihvaćanja drugačijih ljudi, običaja i tradicije, ali ipak zajedničke istorije i tradicije, nema pomaka. Ponosan sam na pomirenje koje je napravljeno ovde u Vukovaru, ono je zasluga Hrvata i Srba. Ja vas pozivam da nastavite tim putem, da poštujete jedni druge, da poštujete jezik, pismo, veru i tradiciju svojih suseda. To je ključ demokratske i uspešne Hrvatske, poručio je predsednik Ivo Josipović izrazivši nadu da će Gradsko veće Vukovara u nekom budućem sazivu prihvatiti ideju o osnivanju nove vukovarske škole koju će pohađati Hrvati i Srbi.

Povodom Dana grada dodeljene su plakete i medalje zaslužnim pojednicima i institucijama. Za razliku od prošle godine, ove se među nagrađenima našlo i nekoliko Srba. Priznanja su tako dodeljena košarkašu Predragu Kovačeviću, posthumno, Ansamblu narodnih igara SKD Prosvjeta, karikaturisti Teodoru Jukiću i profesoru Slobodanu Periću.

Senu na izrečene poruke mira i zajedništva ipak je bacila činjenica da u ovogodišnjoj proslavi Dana grada Vukovara koja je trajala nekoliko dana s bogatim kulturnim, sportskim i drugim društvenim sadržajima, ponovo nije bilo mesta ni za jednu organizaciju sa srpskim predznakom.

 D. B.

 360.000 kuna za “Oazin” socijalni program

Od 2011. godine Mirovna grupa Oaza provodi trogodišnji socijalni program “Pomoć starim i nemoćnim osobama Grada Belog Manastira”, kojim se korisnicima pružaju dvije besplatne socijalne usluge: pomoć u kući i svakodnevna dostava toplih obroka. Nedavno je “Oazina” direktorica Vesna Nedić potpisala novi ugovor s Ministarstvom socijalne politike i mladih vrijedan 360.000 kuna, koji omogućava nastavak provedbe toga programa u 2013. godini.

- Novca je sve manje pa je prijetilo prisilno gašenje programa. No sredstva su osigurana, dijelom iz državnog proračuna, dijelom od igara na sreću. Premda je iznos smanjen za 20 posto, program će biti nastavljen, a kvaliteta usluga ostat će na istoj razini – ističe Vesna Nedić, naglašavajući kako značajnu ulogu u provedbi programa ima i Grad Beli Manastir, koji s 90.000 kuna godišnje također učestvuje u financiranju toga programa.

Besplatnu pomoć u kući za pedesetak starih osoba pružaju “Oazine” gerontodomaćice, gerontomajstor i gerontokrojačica, od kojih su neke gerontodomaćice i gerontomajstor zaposleni preko javnih radova, dok se besplatni topli obroci (skuhani u osječkom Crvenom križu) dostavljaju svaki radni dan za još 40 korisnika s područja Belog Manastira i prigradskih naselja Branjinog Vrha i Šećerane. Kao i prilikom ranijih projekata, “Oazi” pomažu Centar za socijalnu skrb i Patronažna služba Doma zdravlja Beli Manastir, koji na terenu utvrđuju korisnike kojima su socijalne usluge toga programa najpotrebnije.

 J. Nedić

 Srpska harfistica svirala u Prosvjeti

U okviru prvog po redu međunarodnog Zagrebačkog festivala harfe koji je održan od 21. do 28. aprila, u dvorani SKD “Prosvjete” održan je koncert srpske harfistice Staše Mirković Grujić. Osim klasičnih melodija, ona je odsvirala i Bobanovo oro Vojislava Ivanovića, što je publika popratila aplauzom.

- Mi harfisti se vrlo trudimo da izbegnemo kult harfe koji se stvara u javnosti kao o instrumentu za neku duhovnu sferu, imitaciju zvuka vode ili pratnju u orkestrima. Zato sam odsvirala i oro da pokažem da harfa može da bude prisutna i u tradicionalnoj muzici. Na harfi sve može da se svira, rekla je umjetnica.

Organizator festivala, hrvatska harfistica Tajana Vukelić Pejić izjavila je se ideja o festivalu rodila tokom turneja po festivalima u Riju, Francuskoj, Makedoniji i drugim zemljama.

- Takvih festivala ima u svijetu i želja mi je bila da ga napravim u Zagrebu kako bi se harfa približila širokoj publici, ali i da se pokažu visoki muzički standardi koje harfa može da ispuni, rekla je Staša Mirković Grujić.

 N. J.

  •  

 Dvadeset godina drežničkog “Đurđevdana”

Sutra, u subotu 11. maja, Srpsko kulturno-umjetničko i duhovno društvo “Đurđevdan” iz Partizanske Drežnice obilježit će dvadeset godina neprekidnog i vrlo uspješnog rada. Društvo je pod tim imenom registrirano kao prvo u RH, realizirajući program srpske zajednice kao i promoviranje multikulturalnosti i multietničnosti u sklopu grada Ogulina, Karlovačke županije, RH i inostranstva.

U kulturno-umjetničkom programu nastupit će kulturno-umjetnička društva iz Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije ili više od 200 učesnika. Očekuje se odaziv visokih lokalnih, ali i državnih funkcionera. Program proslave počinje u 15 sati.

 M. C.

  •  

 Deseti Dan manjina Vukovarsko – sremske županije

 Bošnjaci sjajni domaćini u Gunji

 Nacionalne manjine su predstavile tradicionalnu kuhinju, rukotvorine, izdavaštvo i bogatstvo folklora

Nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije obeležile su 27. aprila svoj Dan, ove godine jubilarni, deseti. Inače se ovaj dan slavi 7. maja u okviru Evropske nedelje, ali je ove godine proslava organizovana ranije zbog pravoslavnog Uskrsa i predstojećih lokalnih izbora.

Centralna manifestacija održana je u Gunji gde je domaćin bila bošnjačka zajednica.

- Uvek ponavljam, dođite u Gunju jer ovde imate prijatelje i naša su vrata uvek otvorena za sve. Ovo je jedna lepa manifestacija, tradicija koju baštinimo i nastojaćemo da u tome ustrajemo i u budućnosti, a imamo i podršku vlasti. Manjine u našoj županiji čine značajan udeo stanovnika tako da smo mi tu i neki politički faktor što treba da imamo u vidu. Gunja je multikulturalna sredina u kojoj živi preko 30 odsto Bošnjaka i po tome je ova sredina prepoznatljiva, kaže Idriz Bešić, predsednik Veća bošnjačke nacionalne manjine.

Svaki peti stanovnik Vukovarsko-sremske županije pripadnik je neke nacionalne manjine od kojih su bošnjačka, mađarska, rusinska, slovačka i srpska nacionalna manjina organizovane u Veća, dok crnogorska, nemačka, romska i ukrajinska nacionalna manjina imaju svoje predstavnike. Od prvih manjinskih izbora, nacionalne manjine Vukovarsko-sremske županije organizovane su u Koordinaciju nacionalnih manjina.

- Nacionalne manjine doprinose ne samo očuvanju jezika i kulture, boljem suživotu, nego i boljitku kako županije tako i cele Hrvatske jer su nacionalne manjine most saradnje s matičnim zemljama, rekao je predsednik Koordinacije Josip Kel, pohvalivši dosadašnju dobru saradnju županijskih veća i predstavnika sa telima Županije koja iz svog budžeta za delovanje i aktivnosti nacionalnih manjina izdvaja oko pola miliona kuna.

Kel je zadovoljan Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, ističući da prostora za poboljšanje položaja manjina vidi u području zapošljavanja u jedinicama lokalne i regionalne samouprave.

- Različitost je bogatstvo naše županije koju unosimo u Evropsku uniju, a s tim novim bogatstvom i EU će biti obogaćena. Čestitam vam što čuvate svoju tradiciju i kulturu i što zajedno sa većinskim narodom gradite naše opštine, gradove i županiju i doprinosite njihovom razvoju, kazao je vukovarsko-sremski župan Božo Galić, poželevši manjinama uspeh u radu. Proslavi Dana nacionalnih manjina prisustvovao je i generalni konzul Srbije u Vukovaru Živorad Simić.

Na manifestaciji upriličenoj ispred Islamskog centra u Gunji, nacionalne manjine su na desetak štandova predstavile svoju tradicionalnu kuhinju, rukotvorine te izdavačku delatnost, a potom su u kulturno-umetničkom programu pokazale bogatstvo folklora i muzike.

Srpsku nacionalnu manjinu je ove godine predstavljalo  Kulturno-umetničko društvo Nada iz Gaboša. Osnovani su pre pet godina. KUD zasad deluje u folklornoj sekciji, a ove godine planiraju formirati i pevačku grupu.

- Brojimo 40-tak članova i to mladih ljudi do 30 godina starosti. Prošle godine smo sašili prvu nošnju, nedostaje nam finansijskih sredstava. Nismo neskromni, hoćemo samo da radimo, da imamo dovoljno sredstava za redovan rad, za pokoje putovanje, kaže Nataša Grahovac predsednica Društva koje se predstavilo igrama iz Srema.

S folklorašima su štand srpske nacionalne manjine pripremile starije meštanke koje su se posetiocima predstavile s tradicionalnim slanim i slatkim delicijama poput proje i suvog kolača koji u Gabošu nazivaju “ležbaba”. Šarenilom rukotvorina i specijaliteta nacionalne kuhinje posetioce su privukli i štandovi Roma, Slovaka, Rusina, Mađara, Ukrajinaca i Nemaca.

Ipak, najviše gostiju i pripadnika drugih nacionalnih manjina okupila je trpeza bošnjačke nacionalne manjine gde su gostoljubive Gunjanke delile razne pite, baklave, tulumbe i ostale bošnjačke specijalitete. Posebnu pažnju publike privukao je mladi Jusuf Brkić koji je svirajući na šargiji, tradicionalnom instrumentu, otpevao nekoliko sevdalinki.

  •  

Pozitivna diskriminacija je uspeh manjina

- Ova godina je značajna za manjine jer je izborna. Prvi puta se zamenici načelnika, gradonačelnika i župana iz redova nacionalnih manjina biraju direktno. Mislim da je u redu da manjine imaju to dvostruko biračko pravo u skladu sa pozitivnom diskriminacijom. To je uspeh nacionalnih manjina i većinskog naroda, istakao je predsednik Koordinacije nacionalnih manjina Vukovarsko-sremske županije Josip Kel.

 D. Bošnjak

  •  

 Stogodnjak (162)

10. 5. – 17. 5. 1913: Slovensko društvo u Rijeci priredilo je, uz sudjelovanje hrvatskog društva Sloga sa Zameta i mjesnog Srpskog pjevačkog društva, veliku proljetnu zabavu na kojoj je bilo prisutno mnoštvo Srba, Hrvata i Slovenaca. “Slovenska, hrvatska i srpska pjesma orila se u krasnom skladu. ‘Srpsko pjevačko društvo’ i mlado ‘Slovensko društvo’ koja se brinu da se tamo Srbi i Slovenci ne izgube i ne rastroje, izvršilo je ovom zabavom jednu lijepu narodnu zadaću…”, pišu uz ostalo novine.

* Jedna važna odluka, koje objavljuju novine, tiče se svih Krajiškinja. U vijesti o toj odluci se navodi: “U bivšoj Vojnoj krajini uživaju pravoužitnici krajišnici još razne beneficije. Međutim su neke od imovnih općina tumačile to pravoužitničko pravo kod ženskinja pravoužitkinja tako, da one ako se udadu za pravoužitnike, time svoje pravoužitničko pravo izgube. Povodom jednog ovakvog konkretnog slučaja izdana je rješidba, kojom se upućuje imovne općine da ženskinje, koje u pravu uživanja pravoužitničkih prava, nisu izgubile to svoje osobno pravo, koje im pripada s obzirom na krajišku obitelj iz koje potječu…”

* Odlukom Eparhijskog konzistorija u Plaškom odobrena je gradnja parohijskog doma u Ljeskovcu, općina Rakovica. Tim povodom je mjesna Srpsko-pravoslavna crkvena općina raspisala javni natječaj za najpovoljnijeg izvođača građevinskih radova. Okvirno, gradnja doma mogla bi stajati oko 15.600 kruna.

* Na kraju školske godine 1911./1912. u Hrvatskoj i Slavoniji je, po tek sada sređenim statističkim podacima, bilo ukupno 49 šegrtskih škola sa 48 nižih i 49 viših odjela. Niži odjeli su imali 61 razred, a viši 189 razreda. U svim tim odjelima bilo je 7888 učenika, po vjeroispovijesti 5993 rimokatolika, 1473 pravoslavna, 255 evangelika, 124 Židova i 43 unijata. Po materinskom jeziku najviše je bilo onih koji govore srpski ili hrvatski – 6666, njemački 806, mađarski 200…

* “Tko god je na ulici našao moje bijelo janje molim neka mi ga odmah vrati. Ja vrlo dobro znam da je janjetina ukusno meso, ali kao boga vas molim nemojte mu učiniti ništa nažao, jer je to janje jako pametno, a i odaziva se na ime ‘Janja’. Ko mi ga vrati dobiće nešto gotovine i slamnati šešir. Moje ime je Simo, i čekaću vas na Jelačićevom trgu u utorak u 4 sata poslije podne. Svoju ‘Janju’ ću odmah prepoznati, a kad je pustite na moj će poziv odmah meni  doći…” stoji u jednom novinskom oglasu u rubrici Izgubljene stvari.

* “Priznaj da si me zvala u krevet! Priznaj da si me oblijetala godinama! Priznaj da mi se želiš osvetiti zato što te nisam htio!” To su riječi nekog Aleksandra Ivoševića, izrečene na zagrebačkom sudu, nakon što je protiv njega podignuta optužnica za pokušaj silovanja sestre svoje stanodavke Jovanke Tomić. Stanodavkina sestra na sudu ništa od toga nije priznala. Štoviše, o Ivoševiću je rekla i ov “Ne samo da si me pokušao silovati, već si mi ukrao i jednu naušnicu.” Sud joj je sve povjerovao i Ivoševića osudio na dvije godine teške tamnice.

 Đorđe Ličina