Balkan prolaz

Lako 

Nakon što je Boris Tadić, predsjednik Nove demokratske stranke, ponovio stav da ne želi biti dijelom Vlade u čijem će sastavu biti Socijalistička partija Srbije Ivice Dačića, lider Srpske napredne stranke i apsolutni pobjednik netom održanih izbora u Srbiji Aleksandar Vučić najavio je osnivanje “male i funkcionalne Vlade”, u kojoj će biti najviše 17 ministara, i koja bi trebala biti izabrana do 27. travnja. Prema Vučićevim najavama, Dačić će najvjerovatnije imati svoje mjesto u novoj srbijanskoj Vladi, ali će u najviše državno tijelo izvršne vlasti ući i “najmanje pet vanstranačkih ministara, koji su ta mjesta zaslužili zahvaljujući znanju i sposobnostima”. Neslužbeno, Dačić bi mogao osobno računati na mjesto ministra vanjskih ili unutarnjih poslova, a mogućno i na mjesto zamjenika premijera zaduženog za pregovore s Kosovom. U novu Vladu će svoje zastupnike poslati i Savez vojvođanskih Mađara, s kojim je SNS netom oformio koaliciju. Formiranje novog srbijanskog parlamenta očekuje se do kraja ovoga tjedna.

Rezultati

Prvi rezultati predsjedničkih izbora u Makedoniji pokazali su da vrlo vjerojatno neće ni doći do drugog kruga izbora, budući da je Gjorge Ivanov nakon objavljivanja preliminarnih rezultata proglasio pobjedu, poručivši kako će “i dalje biti predsjednik svih građana Makedonije”. Ivanov je dodao da je njegova pobjeda najava pobjede vladajuće VRMO-DPMNE na predstojećim općim izborima. Kako javljaju regionalne agencije, prema  posljednjim rezultatima brojanja glasačkih listića sa oko 95 posto biračkih mjesta, Ivanov je osvojio 52 posto glasova, tj. glasove 436.000 građana Makedonije. Prema istim izvorima, kandidat glavne oporbene partije Socijaldemokratske unije (SDSM) Stevo Pendarovski osvojio je 37 posto, odnosno 318.000 glasova. Ranije je makedonsko Središnje izborno povjerenstvo objavilo kako je na izbore izašlo 48 posto građana i građanki s pravom glasa. Kandidat oporbe Pendarovski, međutim, još uvijek se nada drugom krugu predsjedničkih izbora. On je nakon objavljivanja rezultata rekao kako osvojeni glasovi Ivanova ne oslikavaju pravu sliku i poručio da će, “uprkos svim pritiscima, izvojevati pobjedu 27. travnja”.

Obračun

Posjeta crnogorskog premijera Mila Đukanovića SAD-u izazvala je burne reakcije i žustar obračun saopćenjima na relaciji Moskva-Podgorica. Tijekom spomenutog boravka u Washingtonu, Đukanović je u nekoliko navrata pomenuo krizu u Ukrajini, konstatirajući da postoji veza između nje i napora na destabilizaciji Balkana. Najprije je rusko ministarstvo vanjskih poslova oštrim priopćenjem optužilo Đukanovića za “neprijateljske”, “antiruske”, “proizvoljne” i “neprimjerene” stavove, izražavajući pritom “duboko razočaranje” zbog pridruživanja Crne Gore Evropskoj Uniji u sankcijama protiv Rusije. Na rečeno priopćenje reagiralo je crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova, pojašnjavajući da su stavovi Đukanovića “u skladu sa nacionalnim interesima Crne Gore i njenim vanjskopolitičkim opredjeljenjima za članstvo u NATO i EU”, te da stoga nisu “antiruski”. I ranije su ruski diplomati – vrlo nediplomatskim riječima – iskazivali nezadovoljstvo crnogorskom vanjskom politikom, koju je ruski veleposlanik u Beogradu Aleksandar Čepurin nazvao “majmunskom”. Proruske političke snage u Crnoj Gori, pak, pune su razumijevanja za stavove ruskog MVP-a, poput Slavena Radunovića iz Nove srpske demokratije, koji je Đukanovićeve izjave u Washingonu nazvao “sramnim”. Oporbena Socijalistička narodna partija je čak najavila organiziranu posjetu Rusiji, kako bi se ispričala ruskoj vladi, Dumi i Crkvi zbog Đukanovićevih stavova.

Specijalni

Pritisak na vlasti Kosova da formiraju specijalni sud za ratne zločine, koji bi se bavio navodima iz istrage o trgovini ljudskim organima iz izvještaja Dicka Martyja, ne jenjava. Kako smo ranije pisali na ovom mjestu, u posljednje vrijeme sve su učestaliji apeli iz međunarodne zajednice, a prvenstveno od strane SAD-a, ali i predstavnika EU na Kosovu, da Skupština Kosova odobri formiranje rečenoga suda, kako se time ne bi bavio UN. Posljednje izjave kosovskih zvaničnika pokazuju da se stavovi zvanične Prištine o formiranju takvoga suda mijenjaju u korist pritisaka spolja. Premijer Kosova Hashim Thaçi je, na primjer, ranije govorio kako nema razloga da jedan takav sud ima sjedište van Kosova, dok sada tvrdi da je sud “potrebno formirati kako bi se Kosovo očistilo od tvrdnji koje se pominju u Martyjevom izvještaju”. “Imamo samo jednu opciju, a to je da u uskoj saradnji sa SAD i EU formiramo Specijalni sud koji će biti pod jurisdikcijom Kosova”, njegova je izjava koju je prenio prištinski dnevnik Koha ditore. Za očekivati je da skupština Kosova uskoro stavi na dnevni red ovo pitanje, a prema nekim najavama to bi se moglo dogoditi i iduće sedmice.

Specijalni 2 

Predsjednica Kosova Atifete Jahjaga je nakon odvojenih sastanaka sa liderima gotovo svih političkih partija izjavila da će u pismu upućenom visokoj predstavnici EU Catherine Ashton zatražiti produžetak mandata misije EULEX-a i iznijeti potrebu za osnivanjem suda Kosova sa sjedištem unutar i van zemlje, a koji bi se bavio optužbama iz izveštaja Vijeća Europe. Američka veleposlanica na Kosovu Tracey Ann Jacobson je u intervjuu za Radio Slobodna Evropa rekla da bi odobrenje Skupštine za osnivanje suda za ratne zločine bilo indikator sazrijevanja kosovskog pravosudnog sistema. “U suprotnom”, dodala je Jacobsonova, “slijedi gora opcija – to će preuzeti UN, a SAD neće staviti veto na tako nešto.” Beogradski dnevnik Danas objavio je kako se približava kraj skoro četvorogodišnje istrage američkog tužitelja Clinta Williamsona o zločinima OVK, koja je pokrenuta na osnovu izvješća specijalnog izvjestitelja Vijeća Europe Dicka Martyja, te da bi ona imala biti okončana do kraja tekuće godine. Ranije je prištinski Expres objavio da se u Williamsovom dosjeu nalaze imena 120 rukovodilaca OVK, za koje se očekuje da budu optuženi za nestanak 320 Srba u regiji Orahovca, Drenice i Metohije. Izvori Expresa su naveli da će spomenuti rukovodioci OVK biti uhapšeni po osnivanju specijalnog tribunala koji bi se bavio zločinima na Kosovu.