Marksizam i problem totaliteta
Ako je odgovor na pitanje što je historijska činjenica, samo dio glavnog pitanja što je društvena stvarnost, svaki budući marksizam neće biti moguć i bez filozofije
Arhiva za ‘aktiv’
“Birokratski socijalizam“?
Diskurs praksisovaca o birokraciji i državnoj vlasti
Jednim udarcem dve muve
Predavanje na tribini O praxis filozofiji, Dom omladine Beograd, 2010. godina
Spekulativno prevladavanje filozofije kao metafizike
Nelagoda u filozofiji (Dijelovi iz Pogovora) Milan Kangrga: Spekulacija i filozofija; od Fichtea do Marxa, Službeni glasnik, Beograd 2010. g. Govoriti o misliocu koji je moj dugogodišnji prijatelj i jedan od mojih najuvažavanijih učitelja i načelnih istomišljenika, pored Gaja Petrovića, Andrije Krešića, Vanje Sutlića, Rudija Supeka, Ljubomira Tadića, Predraga Vranickog i Anta Fiamenga, nekako je [...]
Povratak angažiranoj teoriji mišljenja povijesno-političkih procesa
Rastko Močnik: Svjetska privreda i revolucionrana politika (Svetovno gospodarstvo in revolucionarna politika), založba /*cf., 2006, 159 str.
Promjene u načinu proizvodnje: “globalizacija“
Želimo li razmišljati o globalizaciji, moramo se osloboditi dvaju mitova. Prvi govori da je globalizacija nešto novo. Drugi pak smatra da je neizbježna.
Pervertitov (postmarksistički) vodič kroz Jugoslaviju
Taj potisnuti manjak nije samo Žižekov manjak već i manjak čitavog današnjeg postsocijalističkog uma: potiskivanje činjenice da se logika raspada Jugoslavije odigrala na racionalnoj podlozi izgradnje liberalnih nacija-država
Naučno i nenauč (e) no
O ulozi slobodnog stiha u izgradnji komunizma
Marksizam – marksizmi – uvod
Revizionističkoj kontrarevoluciji, kojoj smo, ne samo ovdje, desetljećima izloženi, treba se suprotstaviti kontra-kontrarevolucijom
Marksizam: nauka ili komunizam?
Marx razvija Hegelovu veliku spoznaju “istina je konkretna” primjenjujući ju na “gusto” kapitalističko društvo
Suspenzije historizacije
Osnovna funkcija marksizma i mjesto njegove artikulacije je klasna borba. Marksističke kategorije se ne iscrpljuju i eventualno postaju analitički neoperabilne zbog čudnovatog nestanka unutrašnje koherentnosti već bivaju non-stop diskreditirane u klasnoj borb
Ekonomska kriza i financijalizacija: skica marksističke teorije
Kapitalistička kriza predstavlja proces čišćenja koji, ako je izveden pravilno, ne dovodi u pitanje postojeću klasnu strukturu društva
Prema kraju kapitalizma
Društvena teorija danas može biti samo teoretizacija društvene prakse: preletimo li historiju društvene teorije, vidimo da nikada i nije bila nešto drug
Komu(o)nizam: Google, Facebook, robe i tržišta otvorenih procesa
Svijet je danas prepun inicijativa za otvorenost (otvoreni podatci, otvoreni pristup, otvoreni kod, otvorena vlada …itd). Sve one za sada ostaju u okvirima kapitalizma, ne dovodeći u opasnost njegove osnove
Bavljenje marksizmom danas nije pitanje vjernosti nego povijesna zadaća
Najinspirativniji i najproduktivniji recentni marksistički radovi bave se teorijom reprodukcije i rodne podjele rada u kapitalizmu, aktualizacijom koncepta prvobitne akumulacije, produkcijom nove marksističke teorije strojeva i mašiner
Misliti partizanstvo
Poseban prilog u novom broju Novosti – Aktiv
Hrvatski antifašizam i komunistički zločini: povijest i funkcija ideologema
Zapravo, otpor je najviše bio “antifašistička borba” upravo u elementima u kojima je bio najviše komunistički, a ne obrnuto.
Sjećanje na partizane ili misao o partizanstvu?
Zašto je partizanska borba imala trajne posljedice, koje su značile najveću društvenu transformaciju na području ‘Balkana’ u 20. stoljeću?
Ljepota je po sebi revolucionarna
Partizanska umjetnost donosi revolucionarnu koncepciju vremena: budućnost ovisi od ovoga trenutka – sada. To nije nešto što mi pasivno čekamo da dođe.
Kako se danas vratiti partizanstvu?
Miklavž Komelj: »Kako misliti partizansko umetnost?« 2009, založba cf/*. Ljubljana, 640 strana.
Za “ovu” Jugoslaviju
Kad ne bismo živeli baš u ovom trenutku, na ovoj Planeti, kakva je danas, u ovom blokovskom, nasilničkom, militarizovanom, rasističkom, nacionalističkom, neofašističkom svetu u kome nema opstanka, nama, narodima Jugoslavije, van Jugoslavije, van jugoslovenstva – i nikakva nas republička državnost neće i ne može spasti
Svi antikomunisti su tigrovi od papira
U devetnaest godina, koliko je prošlo od njenoga raspada, bilo je sjećanje na Jugoslaviju ako već ne temeljni, onda barem značajan sastojak ideoloških bitaka novih vladajućih klasa
