Marksizam i problem totaliteta
Ako je odgovor na pitanje što je historijska činjenica, samo dio glavnog pitanja što je društvena stvarnost, svaki budući marksizam neće biti moguć i bez filozofije
Ako je odgovor na pitanje što je historijska činjenica, samo dio glavnog pitanja što je društvena stvarnost, svaki budući marksizam neće biti moguć i bez filozofije
Diskurs praksisovaca o birokraciji i državnoj vlasti
Predavanje na tribini O praxis filozofiji, Dom omladine Beograd, 2010. godina
Nelagoda u filozofiji (Dijelovi iz Pogovora) Milan Kangrga: Spekulacija i filozofija; od Fichtea do Marxa, Službeni glasnik, Beograd 2010. g. Govoriti o misliocu koji je moj dugogodišnji prijatelj i jedan od mojih najuvažavanijih učitelja i načelnih istomišljenika, pored Gaja Petrovića, Andrije Krešića, Vanje Sutlića, Rudija Supeka, Ljubomira Tadića, Predraga Vranickog i Anta Fiamenga, nekako je [...]
Rastko Močnik: Svjetska privreda i revolucionrana politika (Svetovno gospodarstvo in revolucionarna politika), založba /*cf., 2006, 159 str.
Želimo li razmišljati o globalizaciji, moramo se osloboditi dvaju mitova. Prvi govori da je globalizacija nešto novo. Drugi pak smatra da je neizbježna.
Taj potisnuti manjak nije samo Žižekov manjak već i manjak čitavog današnjeg postsocijalističkog uma: potiskivanje činjenice da se logika raspada Jugoslavije odigrala na racionalnoj podlozi izgradnje liberalnih nacija-država
O ulozi slobodnog stiha u izgradnji komunizma
Revizionističkoj kontrarevoluciji, kojoj smo, ne samo ovdje, desetljećima izloženi, treba se suprotstaviti kontra-kontrarevolucijom
Marx razvija Hegelovu veliku spoznaju “istina je konkretna” primjenjujući ju na “gusto” kapitalističko društvo
Osnovna funkcija marksizma i mjesto njegove artikulacije je klasna borba. Marksističke kategorije se ne iscrpljuju i eventualno postaju analitički neoperabilne zbog čudnovatog nestanka unutrašnje koherentnosti već bivaju non-stop diskreditirane u klasnoj borb
Kapitalistička kriza predstavlja proces čišćenja koji, ako je izveden pravilno, ne dovodi u pitanje postojeću klasnu strukturu društva
Društvena teorija danas može biti samo teoretizacija društvene prakse: preletimo li historiju društvene teorije, vidimo da nikada i nije bila nešto drug
Svijet je danas prepun inicijativa za otvorenost (otvoreni podatci, otvoreni pristup, otvoreni kod, otvorena vlada …itd). Sve one za sada ostaju u okvirima kapitalizma, ne dovodeći u opasnost njegove osnove
Najinspirativniji i najproduktivniji recentni marksistički radovi bave se teorijom reprodukcije i rodne podjele rada u kapitalizmu, aktualizacijom koncepta prvobitne akumulacije, produkcijom nove marksističke teorije strojeva i mašiner
Poseban prilog u novom broju Novosti – Aktiv
Zapravo, otpor je najviše bio “antifašistička borba” upravo u elementima u kojima je bio najviše komunistički, a ne obrnuto.
Zašto je partizanska borba imala trajne posljedice, koje su značile najveću društvenu transformaciju na području ‘Balkana’ u 20. stoljeću?
Partizanska umjetnost donosi revolucionarnu koncepciju vremena: budućnost ovisi od ovoga trenutka – sada. To nije nešto što mi pasivno čekamo da dođe.
Miklavž Komelj: »Kako misliti partizansko umetnost?« 2009, založba cf/*. Ljubljana, 640 strana.
Kad ne bismo živeli baš u ovom trenutku, na ovoj Planeti, kakva je danas, u ovom blokovskom, nasilničkom, militarizovanom, rasističkom, nacionalističkom, neofašističkom svetu u kome nema opstanka, nama, narodima Jugoslavije, van Jugoslavije, van jugoslovenstva – i nikakva nas republička državnost neće i ne može spasti
U devetnaest godina, koliko je prošlo od njenoga raspada, bilo je sjećanje na Jugoslaviju ako već ne temeljni, onda barem značajan sastojak ideoloških bitaka novih vladajućih klasa