Arhiva za ‘aktiv’

Ideja Evrope i naša ljevica

Gdje naivni su oni glupi dani kada smo, davno tome, sanjali o leopardski, zmijski otrovnoj, o zlatnoj, čudnoj, tajanstvenoj Evropi? (…) Evropa leži mrtva. Miroslav Krleža, Evropa godine tisuću devet stotina četrdeset i druge Na početku svoje voluminozne studije “Novi Stari svijet”, napisane u osvit aktualne ekonomske krize 2009. godine, od koje smo posudili naslov za [...]

Nastavite čitati...

Kratka istorija evropskih integracija

Vreme je za izlazak iz krize evropskih integracija

Nastavite čitati...

Tri evropska diskursa: hipokrizija, depolitizacija i moralizam

Kao politički projekt EU stvara ponor između lokalnog političkog naroda i njegova političkog aparata, dok je istovremno evropski politički aparat u stvari administracija koja je izvan demokratskog nadzora.

Nastavite čitati...

Koji bauk kruži Evropom?

Povodom nedavno objavljene knjige kritičke francuske izdavačke kuće « La Fabrique » – « Da završimo sa Evropom », Pariz (Paris), 2013.

Nastavite čitati...

Momenti komunizma

Povodom jednog zaboravljenog teksta o Jugoslaviji Žan Pol Sartra i drugih zaborava

Nastavite čitati...

Nekoliko proturječja europske ideologije

To, što se projicira kao preostatak balkanskog mentaliteta i kulturne zaostalosti, zapravo je učinak imitiranja razvijenog europskog kapitalizma

Nastavite čitati...

Jugoslavija nije ime za prošlo, već za ono što dolazi

SREĆKO PULIG – novinar, publicist, prevodilac, Urednik Aktiva. Bavio se novinarstvom na Omladinskom radiju, u Arkzinu, Feralu, Zarezu, Slobodnoj Dalmaciji i drugdje. Sada u Novostima. Uvijek na neistraženoj razmeđi između novinarstva i političkog, civilnog i teorijskog aktivizma, voli vjerovati da je moguće stvarati praktične posljedice proizvodnjom ‘teorije za novine’. Pišući pogovor slovenskom izdanju knjige francuskog [...]

Nastavite čitati...

7 + 1 teza o mračnom raspadu Jugoslavije

Jugoslavija nije ime za slom, već za pobedu politike nad mnogo nadmoćnijim neprijateljima (fašizam, staljinizam, imperijalizam …).

Nastavite čitati...

Jugoslavenski modernistički projekt – ekonomski aspekti 1950 -1970

Do koje mjere socijalizam znači prekid i/ili nastavak određenih tendencija u ekonomskom upravljanju? U raspravama o ekonomskoj organizaciji, kada se govori o neposrednim proizvođačima koji proizvode novu vrijednost, ustvari se govori o poduzećima.

Nastavite čitati...

Elementi za analizu jugoslavenskog samoupravljanja: između socijalizma i kapitalizma

Ne vjerujem da je kategorija koju je razradio Marx u Kapitalu kroz zakon vrijednosti primjerena u nekapitalističkom sustavu. Što je “skupo” ili “korisno”? Što je “učinkovito”? – To ovisi o onome tko prosuđuje.

Nastavite čitati...

O odnosima klasa u Jugoslaviji 1945.-75.1/

Zadnjih 20 godina, propagandni diskursi o slomu Jugoslavije i secesijskim ratovima ističu kao njihov uzrok etničke svađe, dakle nacionalizam. To je nedovoljno objašnjenje. Moja je hipoteza da ako želimo razumjeti dubinu struktura života i zbivanja u SFR Jugoslaviji moramo istražiti interese njenih odlučujućih klasa, a posebno navodne ili vjerovatne vladajuće klase.

Nastavite čitati...

Historiografija kao identitetska znanost

Nije postojala nikakva epistemološka nužnost koja bi prisilila historiografski rad o razbijanju Jugoslavije da se smjesti u horizont ideologije

Nastavite čitati...

Govoriti o muzici i politici a ne praktikovati ih?

Političko pitanje komunizma postaje ustvari intenzivno posle preuzimanja vlasti: šta raditi, dakle, ukoliko se ne radi samo o prostoj odbrani onoga što je osvojeno (“tekovina socijalizma“)?

Nastavite čitati...

Istok i Zapad u suvremenoj umjetnosti

Na Zapadu, na Zapadu Naši redovi su već u napadu Grupa Jinx   Nema tog mislioca od svjetskog formata koji prije 20-ak g. nije zaključio kako je rušenjem Berlinskoga zida svijet završio jednu epohu, onu tzv. Hladnoga rata, i ušao u novu. “To je kraj svijeta kakvoga smo poznavali, a ja se dobro osjećam“, pjevali [...]

Nastavite čitati...

Pred levicom je uzbudljiv period

Levici u regionu potreban je mukotrpan rad na kristalizaciji ideja i razvitku političkog programa. Trebalo bi takođe poraditi na ponovnom otkrivanju najboljih tradicija iz istorije regiona. No treba požuriti, jer će kriza ubrzati političku polarizaciju, a levica ne sme sebi dozvoliti da još jednom, kao krajem osamdesetih, bude uhvaćena nespremna

Nastavite čitati...

Što da se radi?

Najvažnija tema skupa, koja je prožimala sva izlaganja, bila je odnos između teorije i prakse u lijevoj misli, čija je današnja razdvojenost objašnjena referentnim okvirom “zapadnog marksizma”. Svi paneli potaknuli su produktivne diskusije kompetentne publike s izlagačima

Nastavite čitati...

Za ovu Jugoslaviju

Prošla, 2011 g. dala je dodatni izvanjski povod raznim obilježavanjima, činjenicom proteka 20 godina od njenog mračnog raspada

Nastavite čitati...

12 teza o projektu Jugoslavija

Imamo li danas razloga postavljati pitanje značenja jugoslavenskog projekta? Zaista, čini se da je sudbina entiteta pod nazivom Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija konačno zapečaćena sintagmom koju je nešto pre njegovog raspada skovala «bivše-jugoslovenska» politička filozofija: «Jugoslavija kao nedovršena država». Upravo iz ove perspektive proizlaze sve danas uobičajene ocjene o «slabosti», «delikatnosti», «nefunkcionalnosti», «nestvarnosti» Jugoslavije. Jugoslovenskom [...]

Nastavite čitati...

Karakteristike i faze marksizma

Prisustvujemo već četvrt vijeka razumljivom ali nelijepom spektaklu koji bi se mogao nazvati “trovanjem bunara”

Nastavite čitati...

Drug Tito dobro nas je razumio

Za našega sugovornika Samira Amina moglo bi se reći da je dobar poznavatelj Jugoslavije. U tu zemlju je navraćao većim dijelom svoga života. Sudjelovao je ovdje u mnogim diskusijama, na službenim i manje službenim forumima, objavljivane su mu knjige, prevođeni članci

Nastavite čitati...

Uloga označitelja “totalitarizam” u konstituisanju polja “istočne umetnosti”

Tekst koji sledi je transkript predavanja (skraćeni izbor) koje sam održao 15. maja 2008. na Delavsko-punkerskoj univerzi (DPU) u AKC-u Metelkova u Ljubljani, u okviru godišnjeg temata “Totalitarizam”

Nastavite čitati...

Vratiti pravdu onome čemu je Jugoslavija bila ime

Problem Jugoslavije bi dakle bio u pitanju: kako da samoustanovljavajuća politika protiv fašizma postane politika i u miru? Kako je moguće da odvažni i čestiti partizani u vreme rata, mogu postati u vremenu mira izgubljeni ljudi (gubeći sopstvene repere i gubeći odgovornost koja im je poverena)?

Nastavite čitati...

Naučno i nenauč(e)no

O ulozi slobodnog stiha u izgradnji komunizma (drugi deo). Stenografske zabeleške neodržanog Kongresa istorijskih i dijalektičkih materijalista Jugoslavije, 2012. godine

Nastavite čitati...

Misliti Jugoslaviju 20 g. kasnije

pecifična metodologija ove izložbe počiva na mešanju istorijsko-muzeološke građe sa “fikcijom sećanja”, beleškama i zapažanjima anonimaca koji svi zajedno poetiku čine … znanjem , pokušavajući da daju odgovor na pitanje: šta ostaje posle smrti Države-nacije Jugoslavije

Nastavite čitati...

Osvrt na jednu konstrukciju

U inače vrlo zanimljivom ogledu Branimira Stojanovića objavljenom u travanjskom broju priloga Aktiv nalazi se konstrukcija na čiju proizvoljnost i neutemeljenost treba upozoriti čitatelje

Nastavite čitati...

Marksizam i problem totaliteta

Ako je odgovor na pitanje što je historijska činjenica, samo dio glavnog pitanja što je društvena stvarnost, svaki budući marksizam neće biti moguć i bez filozofije

Nastavite čitati...

“Birokratski socijalizam“?

Diskurs praksisovaca o birokraciji i državnoj vlasti

Nastavite čitati...

Jednim udarcem dve muve

Predavanje na tribini O praxis filozofiji, Dom omladine Beograd, 2010. godina

Nastavite čitati...

Spekulativno prevladavanje filozofije kao metafizike

Nelagoda u filozofiji (Dijelovi iz Pogovora) Milan Kangrga: Spekulacija i filozofija; od Fichtea do Marxa, Službeni glasnik, Beograd 2010. g. Govoriti o misliocu koji je moj dugogodišnji prijatelj i jedan od mojih najuvažavanijih učitelja i načelnih istomišljenika, pored Gaja Petrovića, Andrije Krešića, Vanje Sutlića, Rudija Supeka, Ljubomira Tadića, Predraga Vranickog i Anta Fiamenga, nekako je [...]

Nastavite čitati...

Povratak angažiranoj teoriji mišljenja povijesno-političkih procesa

Rastko Močnik: Svjetska privreda i revolucionrana politika (Svetovno gospodarstvo in revolucionarna politika), založba /*cf., 2006, 159 str.

Nastavite čitati...

Promjene u načinu proizvodnje: “globalizacija“

Želimo li razmišljati o globalizaciji, moramo se osloboditi dvaju mitova. Prvi govori da je globalizacija nešto novo. Drugi pak smatra da je neizbježna.

Nastavite čitati...

Pervertitov (postmarksistički) vodič kroz Jugoslaviju

Taj potisnuti manjak nije samo Žižekov manjak već i manjak čitavog današnjeg postsocijalističkog uma: potiskivanje činjenice da se logika raspada Jugoslavije odigrala na racionalnoj podlozi izgradnje liberalnih nacija-država

Nastavite čitati...

Naučno i nenauč (e) no

O ulozi slobodnog stiha u izgradnji komunizma

Nastavite čitati...

Marksizam – marksizmi – uvod

Revizionističkoj kontrarevoluciji, kojoj smo, ne samo ovdje, desetljećima izloženi, treba se suprotstaviti kontra-kontrarevolucijom

Nastavite čitati...

Marksizam: nauka ili komunizam?

Marx razvija Hegelovu veliku spoznaju “istina je konkretna” primjenjujući ju na “gusto” kapitalističko društvo

Nastavite čitati...

Suspenzije historizacije

Osnovna funkcija marksizma i mjesto njegove artikulacije je klasna borba. Marksističke kategorije se ne iscrpljuju i eventualno postaju analitički neoperabilne zbog čudnovatog nestanka unutrašnje koherentnosti već bivaju non-stop diskreditirane u klasnoj borb

Nastavite čitati...

Ekonomska kriza i financijalizacija: skica marksističke teorije

Kapitalistička kriza predstavlja proces čišćenja koji, ako je izveden pravilno, ne dovodi u pitanje postojeću klasnu strukturu društva

Nastavite čitati...

Prema kraju kapitalizma

Društvena teorija danas može biti samo teoretizacija društvene prakse: preletimo li historiju društvene teorije, vidimo da nikada i nije bila nešto drug

Nastavite čitati...

Komu(o)nizam: Google, Facebook, robe i tržišta otvorenih procesa

Svijet je danas prepun inicijativa za otvorenost (otvoreni podatci, otvoreni pristup, otvoreni kod, otvorena vlada …itd). Sve one za sada ostaju u okvirima kapitalizma, ne dovodeći u opasnost njegove osnove

Nastavite čitati...

Bavljenje marksizmom danas nije pitanje vjernosti nego povijesna zadaća

Najinspirativniji i najproduktivniji recentni marksistički radovi bave se teorijom reprodukcije i rodne podjele rada u kapitalizmu, aktualizacijom koncepta prvobitne akumulacije, produkcijom nove marksističke teorije strojeva i mašiner

Nastavite čitati...

Misliti partizanstvo

Poseban prilog u novom broju Novosti – Aktiv

Nastavite čitati...

Hrvatski antifašizam i komunistički zločini: povijest i funkcija ideologema

Zapravo, otpor je najviše bio “antifašistička borba” upravo u elementima u kojima je bio najviše komunistički, a ne obrnuto.

Nastavite čitati...

Sjećanje na partizane ili misao o partizanstvu?

Zašto je partizanska borba imala trajne posljedice, koje su značile najveću društvenu transformaciju na području ‘Balkana’ u 20. stoljeću?

Nastavite čitati...

Ljepota je po sebi revolucionarna

Partizanska umjetnost donosi revolucionarnu koncepciju vremena: budućnost ovisi od ovoga trenutka – sada. To nije nešto što mi pasivno čekamo da dođe.

Nastavite čitati...

Kako se danas vratiti partizanstvu?

Miklavž Komelj: »Kako misliti partizansko umetnost?« 2009, založba cf/*. Ljubljana, 640 strana.

Nastavite čitati...

Za “ovu” Jugoslaviju

Kad ne bismo živeli baš u ovom trenutku, na ovoj Planeti, kakva je danas, u ovom blokovskom, nasilničkom, militarizovanom, rasističkom, nacionalističkom, neofašističkom svetu u kome nema opstanka, nama, narodima Jugoslavije, van Jugoslavije, van jugoslovenstva – i nikakva nas republička državnost neće i ne može spasti

Nastavite čitati...

Svi antikomunisti su tigrovi od papira

U devetnaest godina, koliko je prošlo od njenoga raspada, bilo je sjećanje na Jugoslaviju ako već ne temeljni, onda barem značajan sastojak ideoloških bitaka novih vladajućih klasa

Nastavite čitati...